Otkriveno odakle su lansirani dronovi koji su nadlijetali Dansku?

Svijet
Otkriveno odakle su lansirani dronovi koji su nadlijetali Dansku?

Istraga o dronovima koji su proteklih dana nadlijetali nekoliko danskih zračnih luka i izazvali kaos u zračnom prometu usmjerena je na tri broda povezana s Rusijom. Sumnja se da su upravo s brodova Astrol-1, Pushpa i Oslo Carrier-3 lansirane bespilotne letjelice koje su u ponedjeljak, 22. septembra, preljetale zračnu luku u Kopenhagenu.

Danska policija potvrdila je u srijedu da je analiza „podataka o prisutnosti brodova u području odakle su dronovi mogli poletjeti i sletjeti“ dio istrage. U opsežnoj operaciji, kako su pojasnili, sudjeluju policija, sigurnosne službe, vojska i druge nacionalne i nadnacionalne vlasti.

Najozbiljniji napad na infrastrukturu

Porijeklo dronova ključna je nepoznanica u istrazi incidenta koji je danska vlada nazvala „najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu“ u zemlji. Zbog preljetanja zračne luke u Kopenhagenu, cjelokupni zračni promet u Danskoj bio je prekinut na nekoliko sati u ponedjeljak navečer, a zračne luke u Kopenhagenu i norveškom Oslu ponovno su otvorene tek u utorak ujutro.

Novi dronovi uočeni su sinoć iznad još četiri zračne luke, uključujući i onu u Aalborgu na sjeveru zemlje, koja je također privremeno zatvorena. Iako nije izravno imenovala krivce, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se incident „uklapa u razvoj događaja koji smo nedavno mogli primijetiti s drugim napadima dronovima, povredama zračnog prostora i kibernetičkim napadima na evropske zračne luke“, aludirajući na slične slučajeve u Poljskoj i Estoniji za koje je optužena Moskva.

Ruska reakcija

Danska nije izravno navodila da Rusija stoji iza incidenata s dronovima, no na današnjoj konferenciji za medije bilo je insinuacija da iza svega stoji Moskva.

Rusko veleposlanstvo u Danskoj odbacilo je svaku pretpostavku o umiješanosti, napisavši na društvenim mrežama: „Očito je da su incidenti s prijavljenim poremećajima na danskim zračnim lukama inscenirana provokacija.“ Ruska strana odlučno odbacuje „apsurdne špekulacije o umiješanosti.“

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov poručio je još u utorak da su optužbe „neutemeljene“ i da ih „ozbiljna zemlja ne bi trebala iznositi.“

Suradnja Danske i NATO-a

Danska premijerka Mette Frederiksen na platformi X napisala je da je razgovarala s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o „ozbiljnoj situaciji povezanoj s dronovima iznad danskih zračnih luka“. Složili su se da će NATO surađivati s Danskom na mjerama za osiguranje sigurnosti.

Rutte je poručio da takve prijetnje shvaća „vrlo ozbiljno“. „NATO saveznici i Danska rade zajedno na tome kako možemo osigurati sigurnost naše ključne infrastrukture“, objavio je.

Tri sumnjiva broda

Pronalazak lokacije s koje su dronovi poletjeli mogao bi otkriti odgovorne, pogotovo jer sva tri broda koja spominju danski mediji imaju veze s Rusijom. Riječ je o dva teretna broda i jednom tankeru koje su identificirali analitičari, prenosi France24.

Teretni brod Astrol-1, koji plovi pod ruskom zastavom, imao je „nekonstantnu putanju s velikim brojem cik-cak kretanja“ prije nego što je prošao blizu Kopenhagena, izjavio je novinar Peter Møller. „Sumnjiva putanja je sve što odstupa od uobičajenog, jer brod nema razlog ne koristiti najkraći put“, objašnjava Alexander Lott, stručnjak za pomorsko pravo i sigurnost na Arktičkom univerzitetu u Norveškoj.

U tjesnacu Øresund, u blizini zračne luke, u ponedjeljak u 20:30, točno u vrijeme kada su uočeni dronovi, nalazio se i Oslo Carrier-3. Iako su njegove veze s Rusijom najslabije, dio posade navodno govori ruski, a vlasnik, norveška kompanija Bulkship Management AS, ima ured za zapošljavanje u Kalinjingradu.

Veza s Rusijom najočitija je kod trećeg sumnjivca, tankera Pushpa. Iako plovi pod zastavom Benina, optužen je za prijevoz ruske nafte i pripadnost „floti duhova“ kojom Moskva zaobilazi sankcije.

Brod kao mobilna platforma

Korištenje broda kao lansirne rampe za dronove nudi brojne prednosti. „Relativno je lako ukloniti dokaze o umiješanosti“, tvrdi Alexander Lott. Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku sigurnost, dodaje da je to „mobilna platforma za lansiranje, što omogućuje brzo povlačenje i skrivanje“. U suprotnom, dronovi bi morali biti lansirani s ruskog teritorija, što bi olakšalo utvrđivanje odgovornosti.

Ipak, ostaje izazov kako lansirati dron s broda. „Sve ovisi o vrsti dronova. Mali dronovi koji uzlijeću vertikalno mogu se lansirati i s malih brodova. Mnogo je teže za veće modele s fiksnim krilima“, objašnjava Bruno Oliveira Martins, stručnjak za sigurnosna pitanja. Brod također može služiti kao plutajući zapovjedni centar odakle pilot upravlja letjelicom.

Savršen alat za hibridni rat

Zračne luke su infrastruktura koju je izuzetno teško zaštititi od dronova. „Nije ih uvijek lako identificirati, a njihovo neutraliziranje je rizično. Ne možete ih samo oboriti, a ometanje signala moglo bi ugroziti zrakoplove“, kaže Martins. Regija Baltika već se smatra „tačkom konvergencije svih napetosti između Rusije i NATO-a“, a uključivanje dronova čini situaciju još eksplozivnijom.

„Danas ne postoji idealno rješenje za zaštitu od ove prijetnje“, upozorava Pawlak. Pravno je teško spriječiti brodove da plove tim vodama zbog načela prava neškodljivog prolaza. Čak i ako se dokaže da su dronovi poletjeli s broda, bit će teško izravno optužiti Rusiju, koja može tvrditi da su operaciju izveli nedržavni akteri. „Zato su dronovi savršeni instrumenti hibridnog rata“, zaključuje Martins. „Diskretni su, teško ih je presresti, a teško je i pratiti trag do nalogodavca.“

#danska #dronovi

Ne propustite

✖