Bivši predsjednik CIK-a: "U tom slučaju birači iz Federacije bi mogli izabrati predsjednika RS-a"

Podržavajući odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, članovi CIK-a BiH još jednom su pokazali da djeluju isključivo u interesu određenih centara moći, čiji je jedini cilj rušenje ustavnopravnog poretka BiH i Republike Srpske, i to po nalogu Christiana Schmidta te pojedinih inostranih interesnih grupa. To je stav mnogih političkih aktera, kako u RS-u, tako i van njenih granica, kazao je za RTRS bivši predsjednik CIK-a BiH, Branko Petrić.

– Na snazi je komplikovana situacija sa mnogo nepoznanica. Nakon mog isključenja iz CIK-a, gospoda Izetbegović i Avdić izjavili su da je to najveći uspjeh bošnjačke politike u posljednjoj deceniji. Promijenili su strukturu CIK-a tako da ona bespogovorno izvršava ono što se od nje traži – kazao je Petrić, dodavši da „CIK nije imala izbora osim da raspiše nekakve izbore, ali kakvi će oni biti – to nije u njenoj nadležnosti, već je to ustavno i zakonsko pitanje“.

Petrić je pojasnio da pitanje prestanka mandata nije riješeno kada se radi o predsjedniku Republike Srpske, ali jeste u slučaju članova Predsjedništva BiH iz Federacije.

– U ovako duboko podijeljenom društvu, predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika. Postoje nacionalne kvote u parlamentima, a propisan je i način izbora predsjednika i potpredsjednika: svi se kandiduju sa tri odvojene liste, mandati se dodjeljuju svoj trojici, s tim da onaj ko dobije najviše glasova postaje predsjednik, dok ostala dvojica postaju potpredsjednici – kazao je Petrić.

Kada je riječ o prestanku mandata, naglašava da je zakon veoma jasan:

– Pitanje je da li je mandat prestao u skladu s Ustavom i zakonom. Jeste, prema odluci visokog predstavnika Schmidta, ali Ustav jasno kaže da mandat predsjedniku može prestati samo ostavkom ili opozivom. Nije riješeno ni da li prestankom mandata predsjedniku, mandat prestaje i potpredsjednicima. Kada je preminuo predsjednik Milan Jelić, tada je biran samo predsjednik. Ako je to tada bilo legitimno, mogao se primijeniti i model s nivoa BiH, gdje postoji zakon o popunjavanju upražnjenog mjesta – i neko drugo tijelo bi izabralo predsjednika – istakao je Petrić.

Dodao je i primjer:

– Zamislimo da potpredsjedniku iz reda hrvatskog naroda prestane mandat – da li bi se išlo na izbore i da milion ljudi glasa? Ili bi Klub Hrvata u Vijeću naroda izabrao novog potpredsjednika? Ima mnogo neriješenih pitanja. Njihova dilema jeste legitimna, ali je postavljena prekasno – prvo je trebalo riješiti da li je i kome tačno mandat prestao – naglasio je.

U javnosti se pojavila i tema mogućeg scenarija sličnog onom na sjeveru Kosova – odnosno da li bi u Federaciji BiH mogao biti izabran predsjednik Republike Srpske.

– Na 48 biračkih mjesta u Federaciji BiH prijavilo se od jednog do deset ljudi koji su formalno popisani u Republici Srpskoj, ali sada žive u Federaciji i imaju status raseljenih osoba. To su glasači bošnjačkih kandidata. Njih je svega nekoliko desetina i oni ne mogu odlučiti ništa – čak i da svi izađu. Na prošlim izborima, ukupno je bilo 7.594 glasa putem pošte, mobilnih timova, u bolnicama, zatvorima i glasanjem od kuće. Dakle, oni ne mogu promijeniti ishod. Teoretski bi mogli – samo ako se na više od 2.000 mjesta izbori uopće ne održe, ako niko ne izađe i svi glasovi budu nevažeći. U tom slučaju bi se brojali samo ti glasovi – iz Brčkog, pošte i pojedinačni – ali je to gotovo nemoguće – kazao je Petrić.

Naglasio je da su izbori održani na Kosovu i Metohiji zaista bili izbori – jer su lokalne vlasti otvorile biračka mjesta i proveli proces.

– Izašlo je pet do šest ljudi, to se prebrojalo i tako su proglašeni rezultati. Ovdje je to gotovo nemoguće. Ako se na 2.239 mjesta izbori ne održe – ne mogu se utvrditi rezultati i ne može se nikome dodijeliti mandat – ističe Petrić.

Jedna od aktuelnih tema je i pitanje promjene nacionalnosti i mogu li takvi kandidati uopće biti kandidati.

– Manipulacije postoje od samih početaka demokratije, još iz vremena austrougarske okupacije BiH, kada su uvedene kvote, koje su kasnije preuzete i u Kraljevini, a potom i u socijalističkoj Jugoslaviji. Etnonacionalni principi postoje kako bi se zaštitila kolektivna prava određenih grupa – to je pitanje bezbjednosti i opstanka tih naroda. Stalno se pokušava zaobići taj princip – kazao je Petrić.

Podsjetio je da je u njegovom mandatu na čelu CIK-a to prepoznato kao veliki problem i djelimično ograničeno.

– Uspjeli smo promijeniti izborni zakon tako da onaj ko je u posljednje četiri godine mijenjao nacionalnost ne može biti kandidat. To je važilo samo za kandidate. Ali, mnogi politički kredibilni ljudi nikada nisu ni bili kandidati – oni mogu napisati šta god žele. Mnogi su do zaključenja biračkog spiska mijenjali prebivalište. Dakle, eliminiše se samo onaj ko je u posljednje četiri godine promijenio nacionalnost, i to ako se dokaže da je motiv bio očigledno manipulativan, kako bi se došlo do funkcije koja pripada drugom narodu. Posljedice toga po druge mogu biti katastrofalne – upozorio je Petrić.

Na pitanje da li visoki predstavnik Schmidt može dekretom mijenjati pravila tokom izbornog procesa, odgovorio je:

– To nije moguće po zakonu. Ne znam kako bi to mogao učiniti, čak ni on – uprkos njegovoj bahatosti. Nažalost, takvo ponašanje nekima odgovara. Teško je zamisliti da se sada dekretom promijeni nešto što bi bilo pravno održivo. Pravila se ne bi smjela mijenjati tokom igre. Svaka izmjena pravila usred izbornog procesa predstavlja prilagođavanje nezakonitim interesima. Ali, imajući u vidu domaću situaciju i činjenicu da se takvom ponašanju niko ozbiljno ne suprotstavlja – danas više ništa nije nemoguće – zaključio je Petrić.