Zašto Grci ne idu na svoje more - razlog se mnogima neće svidjeti

Sve više Grka ove godine odustaje od tradicionalnog augustovskog odmora na ostrvima, jer rast troškova života i stagnacija plata čine putovanja nedostižnim za domaće stanovništvo, dok turizam i dalje cvjeta za strane posjetioce.

Prema riječima Tasosa Papadopulosa, koji prodaje karte za trajekt iz Pireja ka ostrvima Saronskog zaliva za Eginu, sve je manje Grka koji biraju posjetu grčkim ostrvima.

„Prošle godine redovi su bili mnogo duži. Izgleda da ljudi više ne putuju. Vikendom je promet veći, ali, po mom mišljenju, prodaja karata pala je za 50 posto“, kaže on za Guardian.

Saronska ostrva popularna su upravo zbog blizine Atini, a Egina je tokom 2024. godine privukla više od 2 miliona posjetilaca. Glavni razlog – trajektne karte koje privlače štedljive Grke zbog pristupačnih cijena.

„Prošlog augusta, u ovo doba, sve ležaljke bile su zauzete već od 10 ujutro. Ove godine prazne su. Znam ljude koji se ovim poslom bave širom zemlje i svi kažu isto: posao je slab. A Egina je, u poređenju s ostalim ostrvima, jeftina“, kaže Konstantinos Cantas, vlasnik biznisa s vodenim sportovima na obali.

Ova godina ostat će upamćena kao godina kada su Grci odlučili odustati od svoje godišnje posjete plažama.

„Naša istraživanja pokazuju da jedan od dvoje Grka ove godine neće ići na more. Dok su prije deset godina ljudi uzimali 20, pa čak i 30 dana odmora, sada je to mnogo manje. Ko može priuštiti 450 eura za trajekt za četveročlanu porodicu s automobilom, kada je prosječna plata 1.342 eura mjesečno“, objašnjava Takis Kalofonos, glavni finansijski savjetnik EEKE-a, sindikata radnika i potrošača Grčke.

Sumorna realnost grčke ekonomije

„Veliki augustovski bijeg“ – često vezan za praznik Uspenja Bogorodice 15. augusta – za mnoge se sveo na dane provedene s porodicom ili prijateljima u selima na kopnu.

„Voljela bih da provedem vrijeme na Amorgosu, ali doći do tako dalekog ostrva jednostavno nije moguće. Ne mogu izdvojiti 200 eura po noći za sobu. Svi moji prijatelji su u istoj situaciji, iako svi imamo diplome. Uzimamo nekoliko dana odmora tu i tamo tokom ljeta“, kaže Ismini Balale, 28-godišnjakinja koja jedva sastavlja kraj s krajem s platom u maloprodaji od 850 eura mjesečno.

Eurostat je nedavno potvrdio nalaze EEKE-a, objavivši da 46 posto Grka – 19 posto više nego u ostatku EU – prošle godine nije moglo priuštiti ni sedmicu dana odmora.

U Atini, august je donio scene koje su nekada bile nezamislive: javni prevoz prepun, saobraćaj u centru jedva da je popustio, sjedišta u ljetnim kinima rasprodana, a barovi i brza hrana puni mladih Grka koji nisu mogli otići na putovanja.

„Pričaju o ekonomskom oporavku naše zemlje, ali nijedan od tih pozitivnih pokazatelja ne dotiče ljude poput mene. I ne mislim da je ovoj vladi mnogo stalo“, kaže Balale.

Paradoksalno, Grčka je savršeno mjesto za odmor koje sami Grci sve manje mogu priuštiti. Dolazak 36 miliona turista prošle godine – gotovo četiri puta više od broja stanovnika – učinio je da zemlja bude među deset najpoželjnijih destinacija svijeta. Ovaj sektor donio je procijenjenih 21,7 milijardi eura prihoda u 2024. godini, pomažući Atini da smanji javni dug sa 180 posto BDP-a, koliko je iznosio na vrhuncu krize, na 153,6 posto.

Cijene kao glavni razlog

Ipak, iako je turizam motor grčke ekonomije, osiguravajući najmanje jedno od pet radnih mjesta, taj uspjeh donio je i rast cijena. Plate su, s druge strane, ostale iste, dok ih je inflacija, mnogo viša od prosjeka EU, dodatno obezvrijedila. Troškovi života naglo su porasli, a oni koji uspiju uštedjeti, sve češće kažu da im je jeftinije odmor provesti u inostranstvu nego u Grčkoj.

Anketa agencije Alco iz juna pokazala je da su rast cijena smještaja, trajekata i restorana glavni razlog zbog kojeg Grci ne putuju.

„Grci su izbačeni iz tradicije uživanja u augustovskom odmoru, koji je bio dio kulture i religije. Smanjenje raspoloživog dohotka čini ovo iskustvo nečim što mnogi jednostavno ne mogu priuštiti“, kaže profesor Hristos Pitelis, stručnjak za industrijsku ekonomiju i sektor turizma i ugostiteljstva na Univerzitetu u Southamptonu.

Srednja klasa, najteže pogođena mjerama štednje koje su bile cijena za spas bankrotirane grčke ekonomije, sada čeka na nova obećanja premijera Kirjakosa Micotakisa da će stići mjere pomoći. Njegova vlada obećava smanjenje poreza i povećanje prosječne mjesečne plate na 1.500 eura do 2027. godine.

Ali Grci nisu zaboravili da, dok strani turisti mogu uživati u prirodnim ljepotama i čarima njihove zemlje, za njih same ta zadovoljstva postaju sve dalja.

„Mi smo Tajland Evrope – pružamo usluge da bi drugi uživali. Dok stranci žive svoje snove u Grčkoj, mi iskusimo tešku stranu svega što je loše u njoj. Ko želi ići na odmor kada mu se govori da će računi za struju uskoro porasti? Ljudi polako shvataju da, kada ne možemo priuštiti ni sedmicu dana odmora, mi Grci ispadamo pravi gubitnici“, zaključuje Aris Apikian.