Zapadni Balkan postaje odredište za migrante koji žele raditi i doprinositi ekonomiji

Regionalna koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Laura Lungarotti, naglasila je da Zapadni Balkan sve više postaje destinacija za migrante koji žele raditi i aktivno doprinositi ekonomiji—što je promjena u dosadašnjem narativu koji je ovaj region često prikazivao samo kao tranzitnu zonu.

IOM je nedavno predstavio novu Strategiju mobilnosti radne snage za Zapadni Balkan, koja je nastala nakon više od stotinu konsultacija s radnicima migrantima, donositeljima politika i relevantnim institucijama u regiji. Ova strategija prepoznaje osnovne izazove: demografske promjene, nedostatak radne snage, neprilagođenost vještina potrebama tržišta rada, ali i potrebu za snažnim ekonomskim rastom kako bi regija napredovala na putu prema EU.

Prema podacima, broj izdatih radnih dozvola značajno je porastao: dok je 2018. izdato oko 40.000 dozvola, u 2023. i 2024. taj broj premašuje 100.000. To jasno pokazuje da su radni migranti već realnost koja oblikuje tržište rada regije.

Lungarotti je istakla važnost inkluzivnih politika koje omogućuju da migranti doprinesu ekonomiji — ne samo putem popunjavanja radnih mjesta, već i podrškom penzionim i socijalnim fondovima te sveukupnom privrednom napretku. Posebno su tražene djelatnosti poput usluga, turizma, proizvodnje, transporta i građevinarstva — gdje su nerijetko potrebne niže kvalifikacije.

Istovremeno, Lungarotti je naglasila da primarno treba osigurati da građani regije budu zapošljeni, ali da inkluzivnost sistema zahtijeva i dodatnu radnu snagu kad je to neophodno. Mobilnost radne snage nije samo nužnost, već i prilika za ekonomski rast — ako je pravilno regulirana i prihvaćena od kreatora politika.