Federacija BiH bez rada nedjeljom: Ko je dobio, a ko izgubio?

Od uvođenja zabrane rada nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine, ulice sarajevskih gradova uglavnom su puste, a građani i trgovci različito komentarišu ovu odluku.

Dok jedni pozdravljaju dodatni dan odmora, drugi se pitaju koliko je ova mjera zaista korisna za ekonomiju.

Anketa među građanima pokazuje raznolike stavove: "Treba da se ljudi odmore", kažu neki, dok drugi ističu da neradna nedjelja može negativno uticati na one koji rade subotom, nedjeljom i praznicima. Mnogi ističu da o ekonomskim posljedicama treba da razmišljaju stručnjaci.

Statistički podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju da je broj zaposlenih pao sa 551.452 krajem prošle godine na 547.055 sredinom ove godine, što ukazuje na pad zaposlenosti od uvođenja zabrane.

Ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić komentariše: "Odluka o zabrani rada pojedinih prodajnih objekata uzrokovala je katastrofu za tržište rada, odnosno za same radnike." S druge strane, Republika Srpska i Brčko distrikt nisu uveli ovakvu zabranu, te su zabilježili rast broja zaposlenih u trgovini i fiskalni promet koji ide u pozitivnom pravcu. Primjer je grad Orašje, koji bilježi rekorde u prometu u odnosu na prošlu godinu.

Dok u Federaciji broj zaposlenih opada, a ekonomija trpi, jasno je da zabrana rada nedjeljom ima različite efekte u entitetima i distriktima, što otvara pitanje opravdanosti i budućnosti ove mjere.