‘Bomba‘ iz Francuske pokrenula alarm u cijeloj Europi: 'Pa mi se krećemo prema slomu'

Proračunska uzbuna iz Francuske: Evropa se kreće prema fiskalnom slomu

"Proračunska bomba" francuskog premijera Françoisa Bayroua nije bila samo znak za buđenje za Francusku, već i najjasniji i najhitniji dokaz do sada da sve starija i sve slabija Evropa ide prema fiskalnom kolapsu – ukoliko se ne provedu duboke promjene: digitalizacija, dekarbonizacija i odbrana moraju biti finansirane, i to u kontekstu demografskog sloma. Međutim, manevarski prostor za takve reforme gotovo da ne postoji – zbog golemog duga i sve većeg deficita.

Bayrouova prezentacija, u kojoj su predloženi rezovi u potrošnji, povećanje poreza i čak ukidanje dva državna praznika s ciljem smanjenja proračunskog deficita, izazvala je snažne reakcije. Premijer je čak uporedio trenutnu situaciju sa grčkom dužničkom krizom iz 2008. godine, naglašavajući da se Francuska više ne može ponašati kao do sada.

Reakcije pokazuju koliko je teško promijeniti kurs. Liderka krajnje desnice Marine Le Pen optužila je vladu da napada francuski narod, radnike i penzionere, umjesto da iskoristi raspoložive resurse, te zaprijetila rušenjem Bayrouove manjinske vlade ako ostane pri svojim prijedlozima.

Francuska nije usamljena

Slični izazovi pogađaju i druge evropske zemlje. Bayrou je samo jedan od nekoliko centristički orijentiranih lidera koji su uhvaćeni između političkih krajnosti. Britanski premijer Keir Starmer prošle sedmice bio je primoran povući planirane rezove socijalne pomoći zbog pobune unutar vlastite stranke, piše Politico.

Rast duga i deficita

Iako su neke zemlje eurozone nakon pandemije smanjile budžetske rupe, Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će do kraja desetljeća ukupni deficit evropskog bloka narasti na 3,3% BDP-a, dok će javni dug porasti na 93% BDP-a.

Demografija, mirovine i odbrana

Prema analizi Evropske komisije iz 2021. godine, ukupni troškovi starenja stanovništva – uključujući penzije, zdravstvo i njegu – porast će sa 24% BDP-a iz 2019. na 25,9% do 2070. godine.

Istovremeno, evropske zemlje pod pritiskom su da modernizuju svoje vojne kapacitete zbog sve većih sigurnosnih prijetnji. Prema procjenama kreditne agencije KBRA, novi NATO-ov cilj izdvajanja 5% BDP-a za odbranu mogao bi povećati proračunski deficit zemalja EU-a za 1,3 do 2,8% BDP-a.

Francuske javne finansije trenutno su u gorem stanju nego u bilo kojoj drugoj velikoj evropskoj ekonomiji. Deficit je 2020. dosegao gotovo 9% BDP-a i od 2019. nije pao ispod EU limita od 3%. Čak i prema Bayrouovim procjenama, taj nivo se neće dostići prije 2029.

Sve skuplje zaduživanje

U narednim godinama, evropske vlade će morati vraćati i refinansirati dugove podignute u vrijeme niskih kamata (2014–2022), što će značajno povećati troškove zaduživanja. Uz demografske probleme, zemlje poput Njemačke i Francuske suočene su sa sve težim fiskalnim izazovima, dok kancelar Friedrich Merz planira velike državne izdatke – koje planira pokriti novim zaduženjima.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) upozorava da će demografski uvjetovana socijalna potrošnja u narednih 25 godina porasti za tri postotna poena BDP-a, što će dodatno ograničiti fiskalni prostor za borbu protiv siromaštva i potporu tržištu rada.

Opterećenje penzionih sistema i odbrana

Najveći izazov mnogim zemljama predstavlja održivost penzionih sistema. U Velikoj Britaniji, ured za proračunsku odgovornost procjenjuje da će penzioni izdaci porasti sa 5% na 7,7% BDP-a do 2070-ih, što je značajan skok u odnosu na 2% iz 1950. godine.

Dok Njemačka, Francuska i UK povećavaju vojne budžete, španski premijer Pedro Sánchez se toj politici još uvijek opire.

Finansijska tržišta pod pritiskom

Veliku Britaniju dodatno ugrožava kombinacija visoke inflacije i koncentracije duga kod nestabilnih investitora poput hedge fondova. Prinos na 30-godišnje britanske obveznice premašio je nivoe iz krizne 2022. godine.

– To ukazuje na to da investitori i dalje sumnjaju u sposobnost države da kontrolira deficit i dug – ističe Guillermo Felices, strateg u PGIM Fixed Income.

Globalni kontekst

Na situaciju u Evropi dodatno utiču globalni faktori. U SAD-u, ogromni fiskalni paketi mogli bi povećati američki javni dug za više od 4 biliona dolara u narednoj deceniji. Tamošnja centralna banka je, usljed inflacije, prisiljena na smanjenje otkupa državnih obveznica.

Amerika i dalje bilježi deficit veći od 6% BDP-a, a samo troškovi kamata premašuju bilion dolara godišnje – više nego cjelokupan budžet za odbranu. Prinosi na 10-godišnje američke obveznice i dalje rastu, iako je inflacija pala.

Direktori BlackRocka i JPMorgana, Larry Fink i Jamie Dimon, upozorili su da se situacija globalno opasno približava tački pucanja.

– Kada tržište američkih državnih obveznica "kihne", Evropa odmah poseže za maramicom – slikovito je rekao Ken Egan iz KBRA.

Pitanje koje ostaje jeste: je li ovo samo još jedna finansijska prehlada – ili nešto mnogo ozbiljnije?