Tvornica granata u BiH pred kolapsom, u SAD-u bijesni: "Totalna nesposobnost"
Jedina tvornica artiljerijskog streljiva u Bosni i Hercegovini pred kolapsom zbog lošeg upravljanja – Amerikanci prijete tužbama
Jedina tvornica artiljerijskog streljiva u Bosni i Hercegovini, "Pretis" iz Vogošće kod Sarajeva, nalazi se pred kolapsom zbog višegodišnjeg lošeg upravljanja, dok su deseci miliona dolara koje su uložili američki suvlasnici navodno nenamjenski potrošeni. Zbog toga iz Sjedinjenih Američkih Država stižu ozbiljne prijetnje tužbama protiv Vlade Federacije BiH, koja je većinski vlasnik ove firme.
Među rijetkima koja je preživjela raspad Jugoslavije
Tvornica "Pretis" bila je ključni dio vojne industrije bivše Jugoslavije i jedna je od rijetkih koja je nastavila s proizvodnjom i nakon njenog raspada. Njeni proizvodi nalazili su kupce i na inostranom tržištu, uključujući i američko.
Poseban uspjeh postigla je zahvaljujući proizvodnji traženih minobacačkih, artiljerijskih i tenkovskih granata kalibra 155 milimetara, koje su izrađivane po NATO standardima.
Kako navode lokalni mediji, cijena jedne takve granate danas dostiže i do 6.000 dolara, a očekuje se dodatni rast cijena nakon što su članice NATO-a na samitu u Hagu dogovorile povećanje izdvajanja za odbranu do 5% BDP-a.
Globalne krize i povećana ulaganja u naoružanje otvorile su zlatnu priliku za vojnu industriju, uključujući i onu u BiH. Ipak, u slučaju Pretisa ispostavilo se da to neće biti lako iskoristiti.
Amerikanci kupili više od 40% dionica
Vlada Federacije BiH i dalje je većinski vlasnik Pretisa, dok je američka kompanija "Regulus" 2024. godine kupila više od 40% dionica ove tvornice, kao i oko 25% vlasničkog udjela u tvornici eksploziva "Binas" iz Bugojna.
Kako bi potaknuli proizvodnju, Amerikanci su preko ugovora s jednom američkom firmom osigurali 100 miliona dolara za isporuku streljiva. No, Pretis je do sada realizirao tek 25% tog posla, zbog čega su iz SAD-a reagovali pismom upućenim federalnom ministru industrije Vedranu Lakiću, u kojem tvrde da je za sve krivo loše upravljanje i da je situacija postala neodrživa.
"Katastrofalno stanje" i optužbe za korupciju
Predsjednik kompanije "Regulus", Will Somerindyke, u pismu ministru Lakiću upozorio je da čak 40 ugovora o isporuci streljiva čeka realizaciju, iako su kupci već uplatili dio sredstava unaprijed.
„Tvornice Pretis i Binas se nalaze u katastrofalnom stanju u trenutku kada bi trebale ostvarivati najbolje rezultate. Razlozi su, prema dostupnim informacijama, kombinacija potpune nesposobnosti i korupcije“, navodi se u pismu.
Za loše upravljanje direktno je optužena bivša direktorica Pretisa, Alma Zulić, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), koja je vodila firmu deset godina. Smijenjena je u maju, na zahtjev američkih investitora. Međutim, ni njen nasljednik Ajdin Kupus nije uspio napraviti veće promjene.
Firma u dugovima većim od 188 miliona eura
Revizorski izvještaji pokazuju da Pretis trenutno na računu ima nešto više od 500.000 eura, dok su ukupne obaveze firme premašile 188 miliona. Utvrđeno je i da je novac uplaćen unaprijed za isporuku granata potrošen nenamjenski – uglavnom na stavke koje nemaju nikakve veze s proizvodnjom.
Još jedno pismo iz SAD-a stiglo je na adresu federalnog premijera Nermina Nikšića, i to iz advokatske kuće "Torridon", koja zastupa "Regulus". Pismo su potpisali partner William Barr i bivši direktor CIA-e Mike Pompeo, koji sada radi za tu firmu.
Hitna potreba za artiljerijskim streljivom
U pismu su izrazili zabrinutost zbog lošeg upravljanja koje šteti poslovanju Pretisa, posebno u trenutku kada SAD i njihovi saveznici imaju hitnu potrebu za artiljerijskim streljivom.
„Ova pitanja imaju strateške i komercijalne posljedice za odnose između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država“, navedeno je u pismu.
Vlada Federacije BiH se još nije oglasila povodom ovih upozorenja niti je komentarisala stanje u Pretisu. U međuvremenu, bivši predsjednik SAD-a Donald Trump donio je odluku o uvođenju carina od 30% na sve proizvode iz BiH, što će dodatno otežati situaciju za firmu i domaću vojnu industriju u cjelini.