Kada se može penzionisati u BiH, a kada u ostalim dijelovima Evrope

Penzije u Bosni i Hercegovini: Sistem pred pucanjem, a promjene sve izvjesnije

Pitanje penzija, jedno od ključnih egzistencijalnih tema za većinu ljudi, postaje sve neizvjesnije, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje se penzioni sistem suočava sa ozbiljnom neodrživošću. Ipak, danas postoje alternative koje mogu donijeti sigurniju starost – ali zahtijevaju pravovremeno planiranje i odgovornost pojedinca.

Sistem star više od stoljeća

Penzioni sistem u BiH, kao i u većem dijelu Evrope, temelji se na modelu međugeneracijske solidarnosti koji datira još iz 19. stoljeća i vremena Ottoa von Bismarcka. Suština ovog modela je da aktivni radnici svojim doprinosima finansiraju penzije postojećim penzionerima.

Dok je ovaj sistem funkcionalan kada radnika ima znatno više od penzionera, u BiH je situacija upravo suprotna. Na jednog penzionera dolazi jedva nešto više od jednog radnika, dok se kao idealan omjer navodi tri radnika na jednog penzionera. Prema procjenama, da bi ovakav sistem opstao, BiH bi morala imati još najmanje 200.000 zaposlenih.

Posljedice lošeg omjera

Zbog ovakvog nepovoljnog odnosa:

• Dio penzija se isplaćuje iz budžeta, a ne iz doprinosa,
• Iznosi penzija ostaju niski i nedostatni za dostojanstven život,
• Sistem se sve više oslanja na vanredna budžetska sredstva.

Uzroci i rješenja

Glavni razlozi pogoršanja omjera su:

• Masovno iseljavanje radno sposobnog stanovništva,
• Starenje populacije,
• Nedostatak kvalifikovane radne snage.
• Zemlje EU koje se suočavaju sa sličnim izazovima, pokušavaju to amortizirati na sljedeće načine:

Uvoz radne snage iz drugih dijelova svijeta,

Povećanje starosne granice za penzionisanje, pravdajući to dužim životnim vijekom.

Starosna granica za penzionisanje
U većini evropskih zemalja:

Muškarci se penzionišu sa 65 godina,

Žene nešto ranije, iako je sve više zemalja koje izjednačavaju granicu (npr. Slovenija).

U BiH:

• Muškarci u oba entiteta se penzionišu sa 65 godina,
• Žene u Federaciji BiH sa 59, a u RS-u također sa 59 godina.

Ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Delić (NiP), izjavio je u martu da nema planova za povećanje starosne granice u entitetu Federacija.

Među evropskim ekstremima:

Danska planira penzionisanje sa 70 godina (za rođene poslije 31.12.1970),

Francuska trenutno ima najnižu granicu od 62 godine, ali će do 2030. postepeno porasti na 64 godine.

Rad i nakon penzionisanja

Za mnoge, penzija nije dovoljna da bi se zadovoljile osnovne životne potrebe, pa se odluka da se radi i nakon penzionisanja sve češće donosi iz nužde.

U Njemačkoj, gdje je prosječna penzija 1.400 eura, više od milion penzionera je nastavilo raditi i nakon odlaska u penziju. Međutim, istraživanja pokazuju da većina njih to nije učinila iz finansijskih razloga, već iz potrebe za aktivnošću, društvenim kontaktima i osjećajem svrhe.

Rješenje – lična odgovornost i investicije

Stručnjaci sve više savjetuju građanima da ne oslanjaju svoju budućnost isključivo na državni penzioni fond. Među preporučenim opcijama su:

• Dobrovoljno penziono osiguranje,
• Investicije u nekretnine, biznis ili druge oblike štednje,
• Finansijska pismenost i planiranje još tokom radnog vijeka.