Schmidt za Jerusalem Post: Nisam vidio nikakav antisemitizam u Sarajevu

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schdmit dao je intervju za Jerusalem Post.

Centralna tema bilo je nedavno otkazivanje sastanka Konferencije evropskih rabina (CER) koji se trebao održati u Sarajevu, ali je premješten u njemački Minhen.

Na pitanje da li je iznenađen "verbalnim nasilnim reakcijama lokalnog stanovništva, od kojih su neke bile toliko antisemitske da su se rabini osjećali ugroženo", Šmit je odgovorio riječima:

"Predložio sam da CER razmotri dolazak u Sarajevo zbog gradske historije vjerskog suživota, što smatram povoljnim za međureligijski dijalog.

Očekivali smo neke kritike zbog stavova lokalnog stanovništva. Nemam sve činjenice o sigurnosnoj situaciji. Nisam čuo od nadležnih institucija da je postojala ozbiljna prijetnja prisustvu rabina.

Međutim, razumijem da je usred takve neizvjesnosti CER odlučio izbjeći sastanak u Sarajevu.

Žalim zbog toga. Mislim da iz poštovanja prema židovskoj zajednici u Bosni i Sarajevu, ovo pitanje ne bi trebalo politizirati.

Ne bih rekao da je bilo javne rasprave o pozivanju CER-a. Ali neki izvještaji, posebno ovdje, ne imaju uvijek dobre namjere. Postojala je neprihvatljiva izjava saveznog ministra rada. Ali to nije dospjelo na naslovnice u novinama.

Bio sam vrlo uvjeren da sastanak CER-a neće uzrokovati probleme, jer nisam mogao vidjeti nikakav antisemitizam u ovom gradu i zbog promeđureligijskog stava reis-ul-uleme.

Čak sam bio ponosan što mogu reći da, u usporedbi s onim što smo vidjeli u posljednje dvije godine u Berlinu i drugim glavnim gradovima ili sveučilišnim gradovima u EU, ovdje nismo imali većih incidenata protiv Židova i Izraela".

Dakle, glavni problem je bio politički oportunizam, a ne radikalizirani uvezeni antisemitizam među lokalnim muslimanima?

Ne hvalim komunističko Titovo doba kada kažem da su svi ovdje, barem do 90-ih, uspjeli živjeti zajedno. Nije bio idiličan raj, ali prema mnogim svjedočanstvima, postojao je funkcionalan suživot.

Bez politiziranja danas, rekao bih da je međureligijski suživot moguć. Stanovništvo ovdje je malo sekularnije. Muslimani u Bosni osjećaju se Evropljanima.

Uz to rečeno, vidimo da je rat 1991/1995. doveo do svojevrsne segregacije, uglavnom između muslimana i Srba. Prije rata, Sarajevo je bio pravi mješoviti grad.

Sada imamo 85% muslimana i manje od 15% Hrvata, Srba i ostalih. U prošlosti je postojala velika prednost što su svi živjeli zajedno. Sada postoji rizik da se sve to izgubi.

Tri decenije nakon građanskog rata, biste li rekli da je međunarodna zajednica propala u pokušaju stvaranja mirnog suživota koji spominjete?

Da i ne. Da, jer mislim da sve ideje koje se lako mogu postići u smislu izgradnje nacije nikada ne funkcioniraju. Ne, jer je ovo bio pokušaj da se lokalno stanovništvo navede da se brine o sebi.

Postoje mnoge nevladine organizacije koje rade dobre stvari. Međutim, javnost se nikada nije složila oko njihovog krajnjeg cilja. Uzmimo za primjer školske nastavne planove i programe: postoje različiti nastavni planovi i programi za Hrvate, Bošnjake i Srbe.

Mislim da je to neuspjeh ne samo međunarodne zajednice već i samih lokalnih segregacijskih praksi.

Je li BiH središte aktivnosti Muslimanskog bratstva?

Moj je dojam da to nije slučaj. Iako su muslimani ovdje većina, religija nema veliki utjecaj na društvo.

Možda neki hoteli ne poslužuju alkohol, a religija je vidljivija ljeti, kada turisti dolaze ovdje iz Saudijske Arabije, Katara i drugih zemalja. Ali ne bih rekao da ima tendenciju mijenjanja društva.

Je li Iran faktor onoga što se događa u Bosni?

Ne bih rekao da nema veze, a iranski zvaničnici posjetili su visokorangirane ministre u BiH. Međutim, lokalni političari rade na integraciji BiH u EU. Žele to postići.

Majstori su u stvaranju prepreka za sebe, ali blizina Irana nije jedna od njih. Znaju da to ne bi trebali činiti.

Neki kažu da bi EU mogla biti rješenje za komplicirane probleme BiH. Drugi kažu da bi integracija BiH u EU stvorila problem za uniju. Kakav je vaš stav?

Rekao bih da, što se tiče ekonomije, integracija BiH ne bi utjecala na EU. BDP BiH je manji od četvrtine BDP-a Munchena.

Valuta BiH je i dalje konvertibilna marka, čija je vrijednost tačno jednaka kursu njemačke marke prema euru.

Politički, ključni izazov je korupcija i vladavina prava. To su zaista pitanja koja moramo razmotriti. Ali ako postoji potreba za integracijom Ukrajine u EU, integracija BiH trebala bi biti lakša.

Moramo raditi na integraciji u EU svih šest zemalja Zapadnog Balkana koje su kandidatkinje, uključujući Srbiju.

Možda je komplicirano, ali moramo prilagoditi našu strategiju proširenja EU regionalnim ekonomskim interesima, kao i konkurentskim interesima Rusije i Kine.

Neophodno je zadržati ovaj dio Evrope za Evropu. Narodi Bosne i Hercegovine žele mir, a ne sukob.