Trump poziva na mir, ali prijeti ratom: Kontradiktorne poruke usred tenzija s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump protekle je sedmice dao niz izjava o Iranu koje su se činile međusobno kontradiktornima.

S jedne strane, pozvao je na okončanje sukoba i najavio da bi mir mogao doći uskoro, dok je s druge strane poručio kako bi ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija moglo biti opcija za Sjedinjene Američke Države, piše Al Jazeera.

Uz to, nagovijestio je moguće priključenje izraelskoj kampanji bombardovanja. Bijela kuća je u četvrtak saopćila da će predsjednik odluku o eventualnom ulasku SAD-a u rat donijeti u naredne dvije sedmice.

Zbog ovih promjenjivih stavova, neki analitičari smatraju da Trump možda nema jasno definisanu strategiju, te upozoravaju da bi mogao biti pod utjecajem izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji već decenijama zagovara američki vojni napad na Iran.

Ratoborna retorika kao sredstvo pritiska?

Postavlja se pitanje koristi li Trump sve oštriju retoriku prema Iranu kako bi natjerao Teheran na potpuno ukidanje svog nuklearnog programa. Ako je to zaista cilj, stručnjaci upozoravaju da takvo balansiranje na ivici može vrlo lako prerasti u otvoreni oružani sukob između SAD-a i Irana.

Jamal Abdi, predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća, ocijenio je da predsjednik možda pokušava izgraditi pregovaračku moć prijetnjama, kako bi Iran natjerao da prihvati američke zahtjeve za potpunom predajom.

"Mislim da pokušava glumiti nepredvidivog luđaka kako bi mogao zadržati izuzetno tvrdu pregovaračku liniju, onu koju Iran odbija već decenijama – potpuno ukidanje obogaćivanja urana", izjavio je Abdi za Al Jazeeru.

Još jedno moguće objašnjenje za Trumpove najnovije izjave, dodaje Abdi, jeste da je američki predsjednik pod utjecajem Netanyahua, koji bi mogao pokušavati obavezati SAD na potpuni rat s Iranom.

Trump izmanipulisan

Iransko-američka analitičarka Negar Mortazavi također smatra da Netanyahu vješto manipuliše Trumpom.

"Nisam sigurna da predsjednik Trump uopće zna šta želi", rekla je Mortazavi za Al Jazeeru.

"Vodio je kampanju kao predsjednik koji donosi mir, obećao je kraj ratovima. Rat u Ukrajini i dalje traje, situacija u Gazi eskalira, a sada pod njegovim nadzorom počinje i treći veliki rat na Bliskom istoku – i to izgleda kao rat za promjenu režima. Kaže jedno, a radi drugo."

Izrael počinje kampanju, SAD mijenja ton

Izrael je svoju zračnu kampanju protiv Irana započeo prošle sedmice, samo dva dana prije planiranog sastanka američkih i iranskih zvaničnika u Omanu, u okviru šestog kruga pregovora. Nekoliko sati prije napada, Trump je obnovio svoju posvećenost diplomatiji. Početni odgovor SAD-a bio je distanciran – Washington je naglasio da nije umiješan u izraelske napade.

Međutim, tokom narednih dana, Trump je promijenio ton i gotovo preuzeo zasluge za izraelske udare.

"Sada imamo potpunu i totalnu kontrolu nad nebom u Iranu", napisao je na društvenim mrežama, ne pojasnivši na koga se tačno odnosi 'mi'. Dodao je da Iran posjeduje značajne resurse za zračnu odbranu, ali da se oni ne mogu porediti sa stvarima koje je SAD razvio i proizveo.

Izraelski napadi bili su usmjereni na iransku zračnu odbranu, vojne i nuklearne objekte, naftnu infrastrukturu i stambene četvrti. Ubijene su stotine ljudi, među kojima i visoki vojni i politički zvaničnici, kao i brojni civili. Kao odgovor, Iran je lansirao stotine balističkih projektila, pri čemu je poginulo najmanje 24 Izraelca, a šteta je zabilježena širom zemlje.

Pitanje Fordowa

Međutim, za uništenje ključnog iranskog nuklearnog postrojenja Fordow, koje se nalazi zakopano u planini, Izraelu će vjerovatno trebati američka vojna pomoć. Mortazavi ističe da ratni huškači i izraelski zvaničnici Trumpu pokušavaju predstaviti uništenje Fordowa kao jednostavan zadatak.

"Predstavljaju to kao ograničenu vojnu operaciju – samo nekoliko bombi za uništavanje bunkera, pa da se stvar završi. Umjesto da se predstavi kao punopravni rat za promjenu režima, što bi u stvarnosti bio razorni sukob s Iranom, kojeg se čak i Trump ranije protivio", rekla je Mortazavi.

Iranski odgovor i globalna prijetnja

Iran je već najavio žestok odgovor na bilo kakav američki napad. Hiljade američkih vojnika raspoređenih u regiji mogle bi se naći na udaru, dok bi eventualna eskalacija mogla dovesti do zatvaranja Hormuškog moreuza – ključnog pomorskog prolaza kroz koji se transportira 20 posto svjetske nafte.

Iranski parlamentarni zastupnici već su nagovijestili mogućnost blokade moreuza, što bi imalo ozbiljne posljedice po globalnu energetsku sigurnost.