Britanski Ekonomist o Vučiću: Balkanski siledžija na koljenima
Višemjesečne masovne demonstracije predvođene studentima, koje se pokazuju kao izuzetno otporne, ozbiljno su uzdrmale predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji zemljom upravlja od 2012. godine – ocjenjuje britanski nedjeljnik The Economist.
U članku objavljenom na zvaničnoj stranici ovog utjecajnog časopisa, Vučić je opisan kao „balkanski siledžija“ koji je „na koljenima“.
Navodi se kako se studenti u Srbiji sada suočavaju s dilemom – „da li da diplomiraju ove godine ili da idu do kraja u pokušaju da sruše s vlasti Aleksandra Vučića“.
„Studentski protesti, koji su započeli još tokom zime, ne jenjavaju i postali su glavni način izražavanja otpora prema predsjedniku. Do sada nisu uspjeli da ga svrgnu s vlasti, ali ni on nije uspio da ih uguši“, piše Economist u tekstu pod naslovom „Lider Srbije Aleksandar Vučić ozbiljno uzdrman“.
List podsjeća da su protesti izbili nakon što je 16 osoba poginulo prilikom urušavanja betonske nadstrešnice na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, što je izazvalo sumnje u korupciju i nemar vlasti.
U pokušaju da umiri javnost, Vučić je smijenio premijera, ali to nije donijelo očekivane rezultate.
Dodaje se da su studenti odbili saradnju s poznatim, ali slabim opozicionim strankama, naglašavajući kako u početku žele samo pravdu i odgovorno upravljanje državom. Međutim, u posljednjim sedmicama otvoreno su počeli zahtijevati vanredne izbore.
The Economist podsjeća da je Vučić bio utjecajna politička figura i za vrijeme Slobodana Miloševića, te da je preživio više talasa protesta, uključujući i one protiv kontroverznog plana za iskopavanje litijuma – koji je Evropska komisija ovog mjeseca stavila na listu strateških projekata za EU.
„Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali pod Vučićevom vlašću uspijeva održavati bliske odnose s Rusijom, iako snabdijeva Ukrajinu oružjem. Njegova vladajuća stranka funkcioniše kao klijentelistička mašinerija – dijeli poslove pristalicama u zamjenu za glasove. Također kontrolišu sve vodeće medije“, navodi se.
Naglašava se da su najnoviji protesti značajno poljuljali Vučića, te da on optužuje studente da su strani plaćenici i tvrdi da je riječ o pokušaju državnog udara.
„Liberalne nevladine organizacije, koje primaju sredstva iz inostranstva, postale su mete napada. U posljednjih deset godina EU je donirala 64 miliona eura nevladinom sektoru u Srbiji, što je tek mali dio ukupne pomoći koju Unija pruža srbijanskoj vladi“, navodi se.
The Economist ističe da je 15. marta, tokom vjerovatno najvećeg protesta u historiji Srbije, došlo do panike izazvane navodnom upotrebom zvučnog oružja dugog dometa od strane policije.
Dodaje se da je Exit festival u Novom Sadu, koji je pomogao vraćanju Srbije na svjetsku kulturnu mapu nakon ratova 90-ih, ostao bez državnog finansiranja zbog podrške protestima, te da će ovogodišnje izdanje vjerovatno biti posljednje održano u Srbiji.
Navodi se i da je Vučićeva stranka jedva pobijedila na lokalnim izborima 8. juna u Zaječaru i Kosjeriću, gdje je ranije osvajala i do 80 posto glasova, zbog čega sada odbija raspisati vanredne izbore.
„Vučić pokušava podijeliti studente. Univerziteti su mjesecima u blokadi, a vlada je prestala isplaćivati pune plate profesorima – sada dobijaju tek 12,5% redovne zarade jer, kako vlast kaže, 'ne održavaju nastavu'“, piše britanski nedjeljnik.
Ističe se da rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, pregovara s vlastima da se nastava tokom ljeta pretežno prebaci online kako bi studenti mogli završiti godinu i upisati narednu.
„Đokić, koji uživa podršku studenata, suočava se s montiranim optužbama zbog blokade univerziteta. Ako vlada nastavi s pritiskom, mogla bi krenuti u progon akademskih radnika koji joj nisu po volji, uključujući i samog rektora. Međutim, ako ostane bez funkcije, mogao bi igrati važnu ulogu u vođenju Srbije nakon Vučića“, zaključuje The Economist.