Balansiranje na ivici: Vučićev odlazak u Ukrajinu i poruke Moskvi!

Posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Ukrajini dugo se držala u tajnosti. Javnost je o njegovom boravku u Odesi saznala tek kada je avion već bio sletio. Šta je razlog takve diskrecije – strah od reakcije Moskve ili unutrašnje političke kalkulacije?

Prema riječima Branke Latinović, bivše ambasadorice i potpredsjednice Foruma za međunarodne odnose, ova odluka nije bila laka, ne zbog samog događaja, već zbog potencijalnih posljedica koje bi mogao izazvati u odnosima s Rusijom.

– „Odluka o putu vagana je pažljivo, skoro kao na apotekarskoj vagi. S obzirom na prethodnu podršku Ukrajini kroz glasanja u UN-u, ovakva posjeta ne bi trebalo da bude problem. Ali sada ta podrška očigledno slabi“, rekla je Latinović, podsjećajući na nedavno povlačenje podrške jednoj rezoluciji – što je uslijedilo nakon oštrih izjava Lavrova i Zaharove.

Unutrašnja kriza i „račun“ koji dolazi iz Moskve
Politički analitičar Aleksandar Đokić smatra da tajnovitost posjete više govori o stanju u Srbiji nego o međunarodnim odnosima. Kako navodi, Vučić je od izbijanja protesta pokušavao da osigura podršku svih velikih sila – ali jedino je stigla iz Rusije.

– „Sada Moskva traži protivuslugu. Ne toliko kroz simboličke deklaracije, koliko kroz konkretne poteze – poput zahtjeva da Srbija prekine indirektno snabdijevanje Ukrajine municijom“, objašnjava Đokić.

On dodaje da je posjeta Ukrajini zapravo pokušaj balansiranja između dva fronta – dok se režim u Beogradu suočava s unutrašnjim potresima.

– „Vučić ne može glasno da najavi posjetu zemlji s kojom se neformalno solidarizovao njegov glavni politički saveznik, Moskva. Njegovo biračko tijelo hranjeno je sasvim drugačijim narativom“, ističe Đokić.

Ukrajinski gest prema Srbiji – Kosovo nije pozvano
Zanimljiv detalj je i to što Ukrajina, kao domaćin Samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa, nije pozvala Kosovo. Latinović smatra da je to bio jasan gest solidarnosti prema Srbiji.

– „To je bio veliki diplomatski potez. Ukrajina je, bez obzira na vlastite teritorijalne gubitke, odlučila da se ponaša principijelno. Takođe se zaboravlja da je Ukrajina imala značajan kontingent u sastavu KFOR-a sve do 2022.“, rekla je.

Zašto Srbija nije potpisala deklaraciju?
Srbija nije potpisala završnu deklaraciju sa samita, ali Latinović smatra da je sama Vučićeva prisutnost bila važnija od potpisa.

Ona ukazuje i na konkretne bilateralne koristi – poput obnove pregovora o članstvu Srbije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što je blokirano još od 2011. godine – najprije od strane Ukrajine, a potom i Rusije.

– „Ovo nije bila samo simbolička posjeta, već pokušaj da se razriješe dugogodišnja trgovinska pitanja“, ističe.

Obnova Ukrajine – šansa za srpsku privredu?
Zelenski je iznio da se Srbija ponudila da pomogne u obnovi jedne regije ili grada u Ukrajini. Đokić naglašava da takav model postoji i na Zapadu, i da to otvara vrata budućoj privrednoj saradnji.

– „To zvuči dobro, iako je još daleko od realizacije. Ali kada se završi rat, srpske firme bi mogle igrati važnu ulogu u obnovi – kroz saradnju s evropskim partnerima i širenje na ukrajinsko tržište“, zaključuje Đokić.