ČUDO U BOSNI NESTALO JE U NEKOLIKO SEKUNDI: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi
Željava: Vojna baza ispod planine i priča o uništenju moći
Naša današnja priča vodi vas na jedno od najimpresivnijih vojnih postrojenja bivše Jugoslavije – bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći i najtajanstveniji podzemni aerodrom u Evropi.
Smješten na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u neposrednoj blizini Bihaća, kompleks je bio poznat i kao Bihaćki aerodrom. Građen je punih 15 godina, a u funkciji je bio od 1968. do 1992. godine. Njegov kraj bio je dramatičan i konačan – uništen je eksplozivom prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije.
Baza elitnih jedinica
U podzemnim tunelima, urezanim u planinu Plješevicu, bila je smještena elitna jedinica 117. lovačko-avijacijskog puka (LAP), sa 124. i 125. eskadrilom. Bile su opremljene tada najsavremenijim verzijama aviona MiG-21, različitih namjena. Također, u bazi je djelovala i 352. izviđačka eskadrila, koja je zbog svoje specijalne funkcije bila direktno podređena Zapovjedništvu Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane (RZ i PZO).
Zapovjedništva puka i izviđačke eskadrile nalazila su se unutar podzemnog kompleksa. Čelne pozicije držali su visoki oficiri – pukovnici, potpukovnici i majori, a služba na Željavi bila je izuzetna čast. Samo najbolji kadrovi slati su na ovu bazu, koja je – uz Batajnicu – važila za aerodrom dežurnog tipa, sa stalnim 24-satnim borbenim pripravnostima.
Samostalni grad u službi baze
Aerodrom Željava imao je vlastitu zrakoplovnu bazu, koja je obavljala sve logističke, tehničke i pomoćne funkcije. Te jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma. Posebna skladišta goriva postojala su u Pokoju, a oružje – rakete i bombe – čuvalo se u Vedrom Polju.
Zanimljivo je da su svi pripadnici baze sa svojim porodicama živjeli u Bihaću, u posebno izgrađenoj gradskoj četvrti Harmani, koja je postala simbol povezanosti grada i vojne baze.
Dan kada je srušena jedna od najvećih tajni JNA
Uslijed pogoršanja ratno-političke situacije u Jugoslaviji i opasnosti da baza padne u ruke neprijatelja, donijeta je odluka o njenom uništenju. Dana 16. maja 1992. godine, u 5 sati i 30 minuta ujutro, aktivirano je oko 50 tona eksploziva.
Piste su minirane u cik-cak rasporedu, u razmacima od 50 do 100 metara, kako bi se onemogućilo njihovo ponovno korištenje. U tom trenutku, zauvijek je uništen jedan od najmodernijih vojnih objekata u Evropi, čija je vrijednost procjenjivana na više od šest milijardi dolara.
(SB)