Šta sprema Christian Schmidt za deblokadu Doma naroda? Ovo su opcije

Dom naroda Bosne i Hercegovine već duže vrijeme je u blokadi, no to više i nije vijest za ovo zakonodavno tijelo, gdje je lakše oboriti kvorum nego usvojiti dnevni red. Ono što je novo jeste da visoki predstavnik Christian Schmidt pravi planove za deblokadu, ali i za rješavanje političko-sigurnosne krize u zemlji.

Na stolu Christiana Schmidta nalazi se nekoliko prijedloga, no konačne odluke o načinu rješavanja krize u BiH još nema i neće je biti barem dok ne prođu prvomajski praznici.

Ono što je za sada sigurno jeste da Schmidt u svojim nastojanjima ima snažnu podršku Njemačke.

Prvi korak je već napravljen: ukinuto je budžetsko finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, čiji su lideri Milorad Dodik i Nenad Stevandić pod unutrašnjom potjernicom zbog napada na ustavni poredak BiH. Njemačka savezna vlada dala je punu podršku Kancelariji visokog predstavnika, uz poruku da se o ovome slaže i Evropska unija.

Prema informacijama portala Klix.ba, jedan od problema koje Schmidt planira riješiti jeste anarhija u vođenju Doma naroda BiH i često obaranje kvoruma, budući da se "dvije većine" nadmeću u tome ko će prije napustiti sjednicu i time onemogućiti rad Doma.

Jedno od rješenja koje se razmatra jeste smanjenje broja delegata potrebnih za kvorum. Prema informacijama iz različitih, čak i suprotstavljenih izvora, razmatra se opcija da se broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda potreban za kvorum smanji s tri na dva, a ako ni tada nema kvoruma, na narednoj sjednici dovoljan bi bio i samo jedan delegat iz reda Srba, Bošnjaka ili Hrvata.

Ova promjena bi zahtijevala izmjenu Poslovnika, no bila bi u suprotnosti s Ustavom BiH, koji u članu 4, stav 1, tačka b. jasno propisuje: "Devet članova Doma naroda čine kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata." Stoga se razmatra da bi ovakvo rješenje imalo samo privremeni karakter.

Iako ovakvo rješenje zvuči radikalno, nije nezamislivo, budući da Schmidt već ima iskustva sa suspenzijom entitetskog ustava, kada je, s ciljem formiranja Vlade Federacije BiH, "poništio" glas potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka Refika Lende (SDA).

Međutim, ovakav potez bi sigurno dodatno produbio političku krizu, posebno jer Nikola Špirić ni sada ne poštuje važeći Poslovnik, pa ga vjerovatno ne bi obavezivale ni Schmidtove izmjene.

Stoga Schmidt razmatra i druge opcije.

Jedna od manje bolnih opcija jesu sankcije za one koji blokiraju rad Doma, ali, s obzirom na postojeću konfuziju i manipulaciju dnevnim redom od strane Nikole Špirića i Dragana Čovića, pitanje je koliko bi takve sankcije bile efikasne.

Zato se ozbiljno razmatra još jedno rješenje: ciljano oduzimanje mandata. Takva odluka bi imala trenutni efekat – pod uslovom da Špirić i ostali poštuju Schmidtove odluke – iako bi na duže staze mogla biti osporena.

Pored problema u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Schmidt planira rješavati i druga pitanja, naročito ona koja proizvode vlasti Republike Srpske. Njegove buduće odluke u velikoj mjeri će biti usmjerene prema tom entitetu.

Ipak, iako su izmjene Izbornog zakona BiH i pitanje državne imovine suštinski problemi u državi, trenutno nije realno očekivati intervenciju OHR-a na tim poljima.