ŠTA SE DOGAĐA kad umre papa?

Šta se događa kada papa umre? Njegovom smrti započinje pažljivo koreografirani niz događaja, rafiniran tijekom stoljeća. Neke vatikanske tradicije potječu još iz starog Rima. Tradicionalno je zadatak kamerlenga, višeg vatikanskog dužnosnika, da potvrdi papinu smrt. Trenutno tu poziciju obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj.

Upravo će on biti taj koji će posjetiti tijelo pape Franje u njegovoj privatnoj kapeli i zazvati njegovo ime da ga ‘probudi’. Danas je to uglavnom ceremonijalno, budući da su liječnici potvrdili papinu smrt uobičajenijim medicinskim sredstvima. Često ponavljani mit kaže da kamerlengo također nježno lupka Papinu glavu srebrnim čekićem, no Vatikan to poriče.

Prema tradiciji papin pečatni prsten koji služi kao pečat za službene papinske dokumente biva oštećen ili uništen, što označava kraj njegove vladavine, a papinske odaje bivaju zapečaćene. Komornik (kamerlengo) obavještava kardinalski kolegij, upravno tijelo viših crkvenih dužnosnika, da je papa umro, prije nego što je njegova smrt objavljena svijetu u vatikanskoj izjavi za medije.

Razdoblje žalosti od devet dana
Papina smrt pokrenut će devetodnevnu žalost poznatu kao ‘Novendiale’, izvorno starorimski običaj. Italija također obično proglašava razdoblje nacionalne žalosti. Njegovo će tijelo biti blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo u Bazilici Svetog Petra za javnost, gdje će stotine tisuća stajati u redu kako bi odali počast, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske vođe.

U prošlosti je papino tijelo bilo izloženo na uzdignutom odru zvanom katafalk, no zbog Franjinih pojednostavljenih pogrebnih obreda vidjet će ga kako leži u otvorenom lijesu bez toliko pompe i raskoši. Povijesno gledano, pape su često bile balzamirane, a nekima su vađeni organi prije pokopa – crkva u blizini Fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama, sačuvanim kao svete relikvije, no ta se praksa više ne provodi.

Dok je papa Franjo u lijesu, dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici svetog Petra i diljem katoličkog svijeta. U međuvremenu, Vatikan će ući u prijelazno razdoblje zvano sede vacante, što znači “stolica je upražnjena”, tijekom kojeg je vladavina crkve privremeno predana kolegiju kardinala, iako se ne mogu donositi veće odluke dok se ne izabere novi papa.

Papa Franjo tražio skromniji pokop
Papin sprovod najvjerojatnije će se održati na Trgu svetog Petra, a ožalošćeni će se skupiti u Vatikan na misu. Predvodit će ga dekan Kardinalskog zbora, trenutno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re. Tradicionalno, pape se pokapa u kriptama ispod Bazilike svetog Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji se 2013. godine povukao s dužnosti i umro 2022. 
 
Ali Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište, čime je postao prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Bivši pape bili su pokopani u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, ali Franjo je naredio da bude pokopan u jednom lijesu, od drveta i cinka.

Kad je Benedikt XVI. pokopan, u njegovom lijesu nalazili su se i novčići iskovani tijekom njegove vladavine, kao i metalna cijev u kojoj je bio  papirnati svitak, nazvan rogito – dokument od 1000 riječi koji prepričava njegov život i vladavinu. Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim vlastitim rogitom koji će detaljno opisivati ​​njegovo jedinstveno papinstvo. 

Kardinali
Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda, kardinalski kolegij sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, vrlo tajnoviti proces izbora novog pape. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u posljednjih 700 godina papa se uvijek birao iz kardinalskog kolegija. Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina. Za razliku od svjetovne politike, kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za položaj. Na dan glasovanja, Sikstinska kapela, sa svojim slavnim stropom koji je oslikao Michelangelo, fizički je zatvorena, a kardinali, koji su položili prisegu na tajnost, zaključani su unutra.

Pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 njih će tajno glasovati za svog odabranog kandidata, ispisujući ime na listiću i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara. Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasovanja. Može biti do četiri runde dnevno. Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24 sata i održalo se pet krugova glasovanja. Ali proces može trajati i dulje; jedna konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, dok je druga u 18. stoljeću trajala četiri mjeseca.

Nakon što se glasački listići prebroje, spaljuju se u peći unutar Sikstinske kapele, koju su ranije postavili vatikanski vatrogasci. Druga peć sagorijeva kemikaliju šaljući dimni signal kroz dimnjak u vanjski svijet: crni dim znači da novi papa nije izabran, bijeli dim znači da je izabran.

Novi papa izlazi pred vjernike
Nakon što je papa izabran, predstavnik kardinalskog zbora čita latinsku objavu Habemus papam, što znači “Imamo papu”, s glavnog balkona bazilike svetog Petra s pogledom na tisuće željnih vjernika. Zatim novoizabrani papa, nakon što je odabrao papinsko ime (najvjerojatnije u čast sveca ili prethodnika) i obukao bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoje prvo obraćanje javnosti. I time katolički svijet ima novog vođu, piše dnevno.hr.

Uz postavljanje crkvenih učenja i morala, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, djelujući kao posrednik u globalnim sukobima i vodeći humanitarne napore.

Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI., koji je podnio ostavku 2013., u dobi od 85 godina, zbog narušenog zdravlja, prvi je papa koji je odstupio s dužnosti u 600 godina.