Evropski parlament usvojio izvještaj o Srbiji

Evropski parlament pozvao je Srbiju da pokaže ozbiljnu stratešku opredjeljenost za članstvo u EU, spovede reformu vladavine prava, normalizuje odnose Prištinom i uskladi se sa vanjskom politikom Unije, navodi se u izveštaju koji je danas usvojio Odbor za spoljnu politiku parlamenta.  

Pozdravljen stabilan napredak ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, uz konstataciju da je Srbija prvi put dobila kreditni rejting investicionog ranga.

"Bez napretka ka članstvu u EU"
U usvojenom tekstu, evropski poslanici su ocijenili da Srbija nije ostvarila napredak u oblastima ključnim za članstvo u EU, kao što su vladavina prava i usklađivanje sa vanjskom politikom Unije. U osvrtu na političku situaciju, Parlament žali što je vlada Srbije "propustila šansu" da ispuni studentske zahtjeve i poziva na istragu slučajeva nasilja i tvrdnji da su protiv demonstranata upotrebljena "nezakonita sredstva za kontrolu mase", prenosi RTS. 

Izvještaj primjećuje dobar nivo pripremljenosti u oblasti makroekonomije i fiskalne discipline i podseća na ocjenu Evropske komisije da je Klaster 3 tehnički spreman za otvaranje. 

Tekst dokumenta koji je u februaru predstavio izvjestilac za Srbiju Tonino Picula u međuvremenu je dopunjen brojnim amandmanima. Nakon usvajanja u vanjskopolitičkom odboru, izvještaj će u konačnom obliku biti izglasan na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u maju.

- Nadam se da će zbirnu poruku izvještaja najpažljivije čitati oni koji su najodgovorniji za stanje u Srbiji, a to je prije svega sadašnja vlast. Izvještaj nije djelo jednog poslanika, jer sedamdeset posto onih koji su glasali misle da Srbija treba da se promijeni kako bi i odnos prema njoj sutra bio promijenjen i manje kritičan - izjavio je nakon glasanja izvjestilac Tonino Picula. 

Izvještaj podsjeća da će ukupan napredak Srbije u pregovorima o članstvu zavisiti od "opipljivog napretka u vladavini prava i posvećenosti zajedničkim evropskim vrijednostima i pravima", napretka u dijalogu Beograda i Prištine, usklađivanja sa zajedničkom vanjskom politikom EU.

- Pregovori sa Srbijom mogu da napreduju ako se Srbija usaglasi sa sankcijama prema Rusiji, učini značajan napredak u reformama povezanim sa EU, posebno u temeljnoj oblasti vladavine prava - navode poslanici.

Parlament poziva Srbiju da "odlučno i brzo primijeni reforme u oblasti vladavine prava kako bi proklamovano usklađivanje sa zakonodavstvom EU do kraja 2026. godine bilo shvaćeno kao iskren, realističan i smislen cilj".

Naglašava potrebu da Srbija "ozbiljno i kategorično demonostrira da je strateški opredijeljena za EU", sprovođenjem reformi koje vode ka tom cilju.

Istaknuta zabrinutost
Konstatuje se "dobar nivo pripemljenosti Srbije u pogledu makroekonomske stabilnosti i fiskalne discipline", kao i ocjena Evropske komisije da je pregovarački klaster 3 tehnički spreman za otvaranje.

U isto vrijeme, navodi se "sa zabrinutošću" da je ostvaren ograničen napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u svim poglavljima, sa posebnim nedostacima u kritičnim oblastima vladavine prava, slobode medija, javne uprave i usklađivanja sa vanjskom politikom EU.

EP žali što Srbija nije postigla “značajan napredak” u usklađivanju sa vanjskom politikom EU, prije svega, kako se navodi, zbog održavanja bliskih odnosa sa Rusijom.

Usklađenost sa deklaracijama EU je porasla, ali je i dalje samo na 61 posto, po čemu je Srbija “primjetni izuzetak” na zapadnom Balkanu, ocjenjuje se u izvještaju. Poslanici su pozdravili učešće Srbije u vojnim misijama EU i humanitarnu pomoć Ukrajini. 

- Uzimamo u obzir prodaju municije u vrednosti od 800 miliona eura, namijenjene Ukrajini, u međusobno korisnom sporazumu - stoji u dopunjenom tekstu izvještaja.

Izvještaj navodi žaljenje zbog izjava predsjednika Srbije kojom se povlači podrška rezoluciji Ujedinjenih nacija o osudi agresije Rusije na Ukrajinu na treću godišnjicu rata.

Ocijenjeno je da održavanje "privilegovanih odnosa sa Kremljom narušava ne samo kredibilitet Srbije kao zemlje kandidata već i budućnost odnosa sa EU".

Usvojeni tekst navodi i da je stalni pad javne podrške članstvu u EU i "rastuća podrška Putinovom režimu rezultat dugoročne anti-EU i proruske retorike medija pod kontrolom vlade i nekih zvaničnika vlasti".

Konstatuje se napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na punu usklađenost, posebno u odnosu na treće zemlje koje predstavljaju bezbjednosnu pretnju za EU.

U izvještaju je izražena i zabrinutost zbog "popustljivog" pristupa Evropske komisije prema Srbiji, uprkos, kako se navodi, "dugogodišnjem nazadovanju zemlje u vladavini prava, demokratiji i fundamentalnim pravima", uz poziv predstavnicima Komisije da koriste jasniji rečnik u odnosu na probleme u Srbiji.

O aktuelnoj političkoj situaciji
Izvještaj navodi da je ostvaren "ograničen" napredak u borbi protiv korupcije i izražava zabrinutost zbog njene rasprostranjenosti, posebno u vezi sa tzv. "projektima od interesa za Republiku Srbiju".

Tekst navodi duboku zabrinutost zbog izveštaja ODIHR-a o izborima održanim u decembru 2023 godine i poziva poslaničke grupe da primijene preporuke, uz saglasnost svih grupa i jednak tretman svih poslanika.

U izvještaju se navodi "žaljenje zbog neregularnosti" u procesu imenovanja kandidata za savet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). Vlada Srbija je pozvana da poništi i ponovo započne proces imenovanja, u skladu sa "zakonom i međunarodnim standardima slobode medija". Primjećuje se da je REM dodijelio četiri nacionalne frekvencije emiterima koji imaju "historiju kršenja novinarskih standarda, uključujući i govor mržnje".

U dijelu teksta o aktuelnoj političkoj situaciji, izražava se zabrinutost zbog sistemskih problema koje su istakli studentski i drugi protesti u Srbiji, kao što su nezavisnost institucija, korupcija, institucionalna i finansijska transparentnost.

Parlament žali što su "vlasti propustile priliku da ispune zahtjeve studenata i onih koji ih podržavaju" i potvrđuje da su ti zahtjevi u skladu sa reformama koje se očekuju od Srbije na putu ka EU.

Navodi se da su masovni protesti održani 15. marta "najveći u modernoj historiji Srbije".

- Pozivamo na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata upotrebljena nezakonita tehnologija kontrole mase, uzrokujući povrede velikog broja njih - stoji u izvještaju.

Parlament "najoštrije osuđuje zloupotrebu ličnih podataka demonstranta" i sve činove nasilja protiv mirnih učesnika protesta.

- Zabrinuti smo zbog izvještaja da su bezbjednosne službe bile uključene u zastrašivanje i praćenje demonstranata; osuđujemo jezik kojim se srpske vlasti koriste za podsticanje nasilja nad studentima i drugim demonstrantima - navodi se.

Izvještaj navodi i da su "duboko uznemirujuće tvrdnje da su srpske vlasti uključene u široko nezakonito nadziranje aktivista, novinara i članova civilnog društva, uz upotrebu različitih tehnologija za nadzor.

Parlament u izvještaju odbacuje tvrdnje da su EU i neke od država članica bili uključeni u organizaciju studentskih protesta i pokretanje "obojene revolucije".

- Oštro osuđujemo, u tom kontekstu, nezakonita hapšenja i protjerivanja građana EU i javno objavljivanje njihovih ličnih podataka od strane osuđenih ratnih zločinaca, kao i govor mržnje prema nacionalnim manjinama - navodi se.

Evropski parlament zabrinut je i zbog položaja organiziacija civilnog društva. Navodi se da se ove organizacije u Srbiji suočavaju sa sve većim izazovima, uključujući restriktivne uslove, ograničenja u finansiranju, policijske racije i druge oblike zastrašivanja od strane državnih organa.

Dijalog Beograda i Prištine
Kad je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, ističe se važnost konstruktivnog angažmana obje strane kako bi se postigao "sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji, zasnovan na međusobnom priznavanju" i u skladu s međunarodnim pravom. 

Beograd i Priština su pozvani da primijene Briselski i Ohridski sporazum, što, prema parlamentarcima, podrazumijeva i uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom, i ukidanje protivljenja Srbije članstvu Prištine u regionalnim i međunarodnim organizacijama.

U izvještaju je pozdravljen "stabilan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a i povećanim stranim investicijama u nekim sektorima" uz konstataciju da je Srbija prvi put dobila kreditni rejting investicionog ranga, prenio je RTS.