Guraju li Trampove carine svijet u recesiju

Carine američkog predsjednika Donalda Trampa zapalile su požar na svjetskim berzama.

Azijske i evropske berze su potonule, a cijene nafte bilježe oštar pad, jer su se investitori uplašili da bi carine, koje je Tramp uporedio sa "lijekom za rješavanje problema", mogle dovesti do viših cijena, slabije potražnje i potencijalno globalne recesije.

Američke akcije su u ponedjeljak u jednom trenutku porasle nakon što je CNBC objavio da je savjetnik u Bijeloj kući Kevin Haset kazao da Tramp razmatra pauzu od 90 dana u primjeni carina za sve zemlje, osim Kine. 

Međutim, akcije su ponovo pale nakon što je isti medij prenio da je Bijela kuća tu izjavu nazvala "lažnom viješću".

Da li to znači da svijet ide u recesiji? Najprije treba znati da ono što se događa na berzama nije isto što se događa na ekonomskom polju, a pad vrijednosti akcija ne znači uvijek da svijet čeka loš ekonomski period.

Ipak, ponekad može da bude tako, prenosi BBC.

Izrazito veliki pad vrijednosti akcija, poput ovog koji se sada dešava, znači da postoji fundamentalno preispitivanje budućih prihoda kompanija čijim se akcijama trguje na berzi.

Očekivanja da će veće carine uticati na rast cijena i pad profita su prilično utemeljena.

To ne znači i da je recesija neizbježna, ali je jasno da su šanse da do nje dođe znatno veće nego što su bile prije Trampove objave najozbiljnijih i najsveobuhvatnijih carinskih nameta u prethodnom vijeku. Recesija nastupa kada se privreda zemlje nađe u padu tokom dva uzastopna tromjesečja.

U posljednjem kvartalu 2024. britanski bruto domaći proizvod (BDP) narastao je za 0,1 odsto, a u januaru ove godine zabilježen je pad za isti procenat.

Poslije pada na finansijskim tržištima ima zabrinjavajućih znakova.

Banke se obično smatraju saveznicima privrede.

"Ono što me je zabrinulo jeste pad u bankarskom sektoru", rekao je jedan cijenjeni analitičar tržišta.

Banke HSBC i Standard Chartered, koje posreduju u međunarodnoj trgovini između Istoka i Zapada, poslije objave mjera izgubile su 10 odsto vrijednosti, prije nego što su kasnije nadoknadile dio gubitaka. Još naznaka krize bilo je u trgovini vrijednom robom, ne samo akcijama.

Cijene bakra i nafte smatraju se barometrima za stanje globalne ekonomije, a obje su pale za više od 15 odsto poslije Trampove objave.

Dosad nije bilo mnogo perioda u kojima je recesija bila globalno prisutna.

Rijetki primjeri sinhronizovanog pada najvećih privreda planete viđeni su tokom 1930-ih, poslije svjetske ekonomske krize 2008. godine i usljed pandemije virusa korona.

Trenutno ne djeluje vjerovatno da će se desiti nešto tih razmjera ovog puta, ali mogućnost da će doći do recesije u Americi, Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji znatno je veća, prema procjeni većine ekonomskih analitičara.

Za države bi i zaduživanje moglo da bude nepovoljnije, pa bi na godišnjem nivou zaduživanje britanske vlade moglo da bude skuplje za pet do šest milijardi funti, jer su investitor sve više zabrinuti za sigurnost ulaganja u obveznice.

Ali, to će biti daleko manji troškovi od onih koji će nastupiti kada privreda krene unazad.

Tramp je poručio da Evropska unija mora pristati na kupovinu američke energije u vrijednosti od 350 milijardi dolara ako želi izbjeći široke carinske namete njegove administracije.

Time je odbacio ponudu Brisela o ukidanju carina na automobile i industrijsku robu.

Tramp je u ponedjeljak naveče, na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, reagovao na izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je ranije istog dana rekla da je EU spremna ukinuti sve carine na uvoz automobila i industrijskih proizvoda iz SAD, ako Vašington učini isto, prenosi Index.hr.

Na pitanje novinara smatra li da je ta ponuda dovoljna da odustane od carina, Tramp je rekao: "Ne, nije."

"Imamo deficit s Evropskom unijom od 350 milijardi dolara i on će brzo nestati. Jedan od načina da to nestane brzo i jednostavno jeste da oni moraju kupovati našu energiju... Ako kupe, možemo skinuti tih 350 milijardi u sedam dana. Moraju kupiti i obavezati se da će kupiti jednaku vrijednost energije", rekao je Tramp. 

Fon der Lajenova je sa ponudom izašla nakon što je Tramp prošle sedmice uveo carine od 20 odsto na proizvode iz EU, kao i najmanje 10 odsto na robu drugih partnera.

Kao odgovor, svjetska tržišta izgubila su bilione dolara, a evropske berze u ponedjeljak su zabilježile najveći jednodnevni pad od početka pandemije virusa korona.

"Mnogo ljudi kaže da suficit nije bitan. Po mom mišljenju, to jako puno znači. To vam je skoro kao finansijski izvještaj, imate dobitak ili gubitak", rekao je Tramp.

Evropska unija saopštila je u ponedjeljak da će od naredne nedjelje početi da naplaćuje uzvratne carine na određenu američku robu, nakon što su se ministri trgovine EU saglasili da preferiraju pregovore u cilju ukidanja nameta koje je uveo Tramp od odmazde.

Blok od 27 zemalja suočava se sa uvoznim carinama od 25% na čelik, aluminijum i automobile, kao i "recipročnim" carinama od 20% od danas za gotovo svu ostalu robu, u okviru Trampove politike usmjerene protiv zemalja za koje tvrdi da postavljaju visoke prepreke za američki izvoz, podsjeća Reuters.

Ministri nadležni za trgovinu sastali su se u ponedjeljak u Luksemburgu kako bi raspravili odgovor EU, kao i odnose s Kinom. 

Mnogi su istakli da je prioritet pokretanje pregovora i izbjegavanje otvorenog trgovinskog rata.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je na konferenciji za novinare u Briselu da je EU spremna da pregovara o sporazumu o nultim carinama za industrijsku robu.

"Prije ili kasnije, sješćemo za pregovarački sto sa SAD i pronaći obostrano prihvatljiv kompromis", rekao je komesar za trgovinu EU Maroš Šefčovič na konferenciji za novinare.

Dodao je da su razgovori sa Vašingtonom još u ranoj fazi i da je ponudio sporazum o "nultim carinama" za automobile i druge industrijske proizvode, izrazivši nadu da bi pregovori uskoro mogli da počnu.

Dodao je da će EU početi da naplaćuje prvu rundu ciljanih carina na američki uvoz od 15. aprila, a drugu od 15. maja, kao odgovor na američke carine na evropski čelik i aluminijum.

On je jasno stavio do znanja da je, mada EU preferira da pregovorima postigne ukidanje tarifa sa SAD, spremna da pojača svoj odgovor. 

To bi moglo uključiti i upotrebu Mehanizma EU za zaštitu od prinude (ACI), koji bi omogućio Uniji da se usmjeri na američke usluge ili da ograniči pristup američkih kompanija javnim tenderima u EU.

"Dok EU ostaje otvorena za pregovore i snažno ih preferira, nećemo čekati beskonačno", rekao je Šefčovič.

Dodao je da će EU nastaviti sa uvođenjem kontramjera i preduzeti korake kako bi spriječila preplavljivanje tržišta preusmjerenim uvozom.

"Spremni smo da iskoristimo sve alate kako bismo zaštitili jedinstveno tržište", rekao je, ponovivši stavove francuskog ministra trgovine Lorana Sen-Martina.

Međutim, neke zemlje članice EU, posebno one koje su snažno izložene trgovini sa SAD, pozvale su na oprez. 

Irski ministar spoljnih poslova Sajmon Haris opisao je ACI kao "pravu nuklearnu opciju" i rekao da vjeruje da većina članica EU trenutno nije spremna da ide tim putem, barem ne za sada.

Odlazeći njemački ministar privrede Robert Habek rekao je da bi EU trebalo da bude svjesna da se nalazi u snažnoj poziciji - pod uslovom da nastupi jedinstveno.

"Berze već bilježe pad, a šteta bi mogla postati još veća... Amerika je u poziciji slabosti", rekao je on u Luksemburgu. 

Habek je dodao da nada Trampovog saradnika Ilona Maska u postizanje nultih carina između Evrope i SAD odražava upravo tu činjenicu.

Međutim, glavni Trampov savjetnik za trgovinu odbacio je Maskovo zalaganje za "nulte carine" između SAD i Evrope, nazvavši direktora Tesle "sklapačem automobila" koji zavisi od dijelova iz drugih zemalja, prenio je Reuters.

Kini prijeti 104 odsto carina

Dodatne američke carine na proizvode iz Kine dostići će ukupno 104 odsto ako Peking ostane pri kontramjerama predsjednika SAD Donalda Trampa, saopšteno je agenciji AFP u Bijeloj kući.  Ako se to sprovede, udvostručila bi se cijena robe iz Kine u SAD. Tramp je zaprijetio uvođenjem dodatnih 50 odsto carine te bi te dažbine, zajedno sa carinom Kini, koju je već najavio, mogle dostići 104 odsto. Tramp je zaprijetio da će da uvede dodatni namet od 50 odsto na robu iz Kine ako Peking ne povuče svoje uzvratne carine Americi od 34 odsto, najavljene prošle nedjelje.  Tih 50 odsto bi se dodalo na 34 odsto carine koje je Tramp prošle nedjelje najavio za robu iz Kine, a tih 34 odsto bilo je dodato na carine od najmanje 20 odsto koje je Bijela kuća uvela Kini od januara.