Ko je bio general Jovan Divjak: „Oficir i džentlmen" ratnog Sarajeva
„Ne pucaj."
Ove riječi koje i dalje odzvanjaju arhivskim televizijskim snimcima obilježile su život i vojničku karijeru Jovana Divjaka, rođenog Beograđanina, oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA), stanovnika Sarajeva i brigadnog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine koji je poslije rata iz protesta vratio čin.
Izgovorio ih je u maju 1992. godine kada je bezuspješno pokušao da spriječi ubijanje vojnika JNA koji su se povlačili iz Sarajeva.
„Ostao je mit, ikona Sarajeva kod ljudi koji su imali viziju Bosne kao multinacionalne", kaže čovjek koji ga je u ratnim godinama u Sarajevu gledao kroz objektiv foto-aparata, Milomir Kovačević Strašni.
Jovan Divjak umro je 8. aprila 2021. u 84. godini u Sarajevu, poslije duge i teške bolesti.
U trenutku smrti, bio je predsjednik Udruženja „Obrazovanje gradi BiH" čiji je cilj bila pomoć u školovanju djece koja su u ratu ostala bez roditelja.
KO JE BIO JOVAN DIVJAK:
Rođen je u Beogradu, gdje mu je otac, porijeklom iz Bosanske krajine, radio kao učitelj. Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za zapovjednika bojne, Zapovjedno-stožernu akademiju i Ratnu školu. Kasnije je također završio Stožernu školu francuske vojske. Predavao je na vojnoj školi u Sarajevu. Divjak je 32 godine služio u JNA a bio je i član Titovih osobnih tjelohranitelja.
Rat u BiH zatekao je kao časnik TO RBiH. Vojni sud ga je 1991. osudio na 9 mjeseci zatvora zbog neovlaštenog izdavanja oružja TO, odnosno prodaje oružja za osobnu korist u Kiseljaku. Kaznu je izbegao tako što je dezertirao iz JNA[3] i pridružio se Armiji RBiH. U ratu je postao brigadni general Armije RBiH i pomoćnik načelnika Glavnog stožera armije. Međutim, muslimanski časnici izgurali su ga iz procesa donošenja odluka. Po Divjakovom iskazu, Armiji je služio kao "ikebana" da bi se lažno prikazao višenacionalni karakter Armije RBiH.
Oštro se suprotstavljao islamizaciji armije i zločinima nad Srbima i u tom cilju je u dva pisma (jedno od svibnja 1992. i drugo od svibnja 1993.) molio Aliju Izetbegovića da zaštiti Srbe. Pokušao je spriječiti napad na kolonu JNA u Sarajevu.[5] Kasnije je taj napad okarakterizirao kao ratni zločin.
U Parizu je na francuskom jeziku objavljena knjiga njegovih razgovora pod naslovom "Sarajevo mon amour" (Sarajevo moja ljubavi). Divjak je bio jedan od osumnjičenih od strane MUP-a Republike Srpske za napad 3. svibnja na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici. Osnovao je i ugradio sebe u fondaciju "Obrazovanje gradi BiH". Nakon rata, trajno prebivalište postalo mu je Sarajevo, gdje je i umro 8. travnja 2021. godine. Divjak se nacionalno izjašnjava kao Bosanac, što je u više navrata isticao u intervjuima za domaće i strane medije.