Dodikova posjeta Moskvi: Da li je poslan kući s tajnim zadatkom?
Posjeta predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika Moskvi ove sedmice izazvala je intenzivne spekulacije, koje sugeriraju da je političar poslan nazad u Bosnu i Hercegovinu s ciljem daljnje eskalacije napetosti u etnički podijeljenoj zemlji. Ovaj potez, tvrde analitičari, ima potencijal skrenuti pažnju EU i NATO-a s drugih žarišta, čime bi Kremlju omogućio veći manevarski prostor za ostvarivanje ratnih ciljeva u Ukrajini, dok istovremeno pokušava ostvariti mogući dogovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, piše bne IntelliNews.
Prema izvještajima, prije Dodikove posjete Moskvi, BiH je izgledala bliže novom oružanom sukobu nego ikad od 1995. godine. Dodik, kako tvrde izvori, aktivno doprinosi destabilizaciji zemlje, a njegovi potezi se interpretiraju kao da dolaze iz Moskve, uz koordinaciju sa Beogradom.
Dodikova potražnja za saveznicima
Dodik je tokom svoje turneje po Srbiji, Izraelu i Rusiji, gdje se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom, izazvao spekulacije o tome da možda traži azil u Beogradu ili Moskvi u slučaju da situacija u BiH izmakne njegovoj kontroli. U početku nije bilo jasno hoće li Putin uopšte prihvatiti Dodika. Međutim, nekoliko sati nakon izjave portparola Kremlja, Dmitrija Peskova, Dodik je primljen na sastanak s Putinom, nakon čega je poslan nazad u Bosnu.
Iako separatistički lider bosanskih Srba može biti od koristi Putinu u destabilizaciji Balkana, koji bi mogao skrenuti pažnju sa Ukrajine, Dodik također ostaje ključni saveznik za Kremlj. Iako zemlje jugoistočne Evrope redom pristupaju NATO-u i teže članstvu u EU, Dodik je za Rusiju koristan partner. Navodi se da Kremlj već godinama finansira i obučava paravojne grupe u Republici Srpskoj, što bi moglo poslužiti kao metoda za stvaranje međunarodne distrakcije.
EU reaguje, ali situacija ostaje napeta
EU je aktivirala svoju diplomatsku mašineriju kako bi pokušala ublažiti napetosti, ali kako se ističe, za sprječavanje novog rata na Balkanu bit će potrebno više od diplomatskih razgovora. Najava Dodikove eskalacije, posebno predloženi vojni savez između Republike Srpske, Srbije i Mađarske, dodatno podiže uzbunu. Ovaj prijedlog, koji nije usklađen s Dejtonskim mirovnim sporazumom i ustavom BiH, prema mnogim analitičarima, predstavlja direktnu prijetnju miru.
Dodik nije jedini koji eskalira situaciju; predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također optužuje bošnjačke političare za stanje koje je izmaklo kontroli.
Podrška sa strane
Dodikovi saveznici, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, već godinama brane Dodika i njegov autoritarni stil vladavine. Također, postoje glasine da su mađarski policajci navodno pomogli Dodiku i njegovim saveznicima, Nenadu Stevandiću i Radislavu Viškoviću, da pređu granicu, iako za to nisu pruženi dokazi. Mađarska je ranije intervenirala u Balkanu kako bi pomogla svojim saveznicima, kao što je bio slučaj s bivšim premijerom Sjeverne Makedonije, Nikolom Gruevskim.
Opasnost za BiH
Kako BiH postaje sve nestabilnija, mnogi smatraju da bi jedini način da se spriječi novi građanski rat, koji bi mogao eskalirati na cijeli Balkan, bio odlučniji korak EU i NATO-a. EU je već povećala broj vojnika u misiji ALTHEA, ali još uvijek ne poduzima konkretne mjere da bi pomogla u provođenju naloga za hapšenje pojedinaca odgovornih za trenutnu krizu.
U međuvremenu, Dodik je naručio protjerivanje njemačke državne ministrice za Evropu i klimu, dr. Anne Lührmann, što je dodatno povećalo napetost u zemlji. NATO se oslanja na diplomatske napore, ali kako se smatra, samo ozbiljna međunarodna intervencija može spriječiti Bosnu i Hercegovinu da sklizne u još veći haos.