Kriza na Balkanu: Politička i ekonomska nestabilnost u BiH, Srbiji i Hrvatskoj

Dok svijet nastavlja da se bavi globalnim krizama, Balkansku regiju, kao i obično, muče unutrašnje tenzije koje prijete da prerastu u ozbiljnu političku i ekonomsku nestabilnost. Iako se sa svih strana slušaju pozivi za stabilnost, čini se da je svaki pokušaj da se osigura mir na Balkanu samo privremeni mir u predvečerju još veće oluje. Šta se zapravo dešava u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj? Kako su političke elite svih boja i nacija na Balkanu postale zarobljenici svojih ideoloških stavova? I što je najvažnije – kuda sve ovo vodi?

Političke ''bombe'' u Bosni i Hercegovini: Bosna i Hercegovina je na ivici potpunog političkog sloma. Poslije godina političkog zastoja i stalnih blokada između tri etničke grupe, pitanje opstanka države ponovo dolazi u prvi plan. Sposobnost stranaka koje vode bošnjačku, hrvatsku i srpsku politiku da postignu bilo kakav dogovor je ozbiljno dovedena u pitanje. Dodikovi potezi i otvorene prijetnje o povlačenju Republike Srpske iz zajedničkih institucija BiH samo su kap koja preliva čašu. A dok se svijet bavi Ukrajinom, Balkan opet čeka svoju novu eksploziju.


Srbija: Prema autoritarnom režimu? U Srbiji politička klima postaje sve više autoritarna. Na čelu zemlje je predsjednik Aleksandar Vučić, koji već godinama manipuliše javnim mnjenjem i koristi sve resurse države da zadrži apsolutnu moć. Iako se Vučić predstavlja kao stabilizator regiona, sve više ljudi smatra da njegove poteze karakterišu netransparentnost i sve jači grip na medije. Mnogi se pitaju – da li će Srbija postati „zadnja diktatura Evrope“, ili će zemlja ući u fazu političke otvorene represije? A sada, dodatno, zemlju potresaju veliki studentski protesti koji svakodnevno uzimaju maha širom Beograda i drugih gradova. Studenti su izašli na ulice da protestuju zbog porasta političkog uticaja na obrazovni sistem, nesigurnosti u zapošljavanju i stanja na univerzitetima. Ovo je postalo prava „borba za budućnost“ u kojoj su mladi ljudi odlučni da pokažu da su spremni da se suprotstave režimu. Hoće li ovi protesti postati ključna tačka političkog preokreta, ili će biti još jedan u nizu neispunjenih zahtjeva?

Hrvatska: Između EU i nacionalnih interesa: Hrvatska se nalazi u specifičnoj poziciji – članica je Evropske unije, ali duboke unutrašnje podele o tome šta znači biti „Evropljanin“ još uvijek su prisutne. Iako zemlja uživa u stabilnom ekonomskom rastu, političke tenzije zbog ratnih zločina i suočavanja sa prošlošću, kao i nezadovoljstvo velikim brojem građana, počinju da prete da ugroze njen kurs. Kroz sve ovo, zabrinutost da bi, zbog populističkih pokreta, Hrvatska mogla da se klizne prema desnom ekstremizmu, postaje sve očiglednija. Koje su to opasnosti koje prete da destabilizuju najmlađu članicu EU?

Ekonomski izazovi: Ekonomija Balkana je, vjerovali ili ne, na sve nižem nivou. U Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ekonomski rast je sve sporiji, a nezaposlenost se održava na neprihvatljivim visinama. Mnoge fabrike su zatvorene, mladi ljudi masovno odlaze u inostranstvo, a državna dugovanja rastu svakog dana. Ko će spasiti balkansku ekonomiju? Hoće li strani investitori biti dovoljno jaki da se upuste u ovu nesigurnu regiju? Da li će Balkanci biti prisiljeni da prepoznaju kako su politička nestabilnost i loši ekonomski potezi samo dvoje lica iste kovanice?

Zaključak: Balkanska regija ponovo ulazi u period nesigurnosti. Politički lideri, koji su dužni da donose odluke za dobrobit svojih građana, još uvijek se ponašaju kao da je prošlost ostala živahna i relevantna. Međutim, svi su svjesni da ovo nije samo opasna igra sa teritorijama, već sa sudbinama ljudi koji više ne žele da čekaju na „bolje sutra“. Da li su spremni da se suoče sa stvarnošću i postave Balkan na put istinske stabilnosti? Samo vrijeme će pokazati, ali jedno je sigurno – prelomni trenutak se neizbježno bliži.