Historijski korak: Azerbejdžan i Armenija dogovorili mirovni sporazum nakon 40 godina sukoba

Armenija i Azerbajdžan postigli su dogovor o tekstu mirovnog sporazuma, čime bi se okončao gotovo četiri decenije dug sukob između dvije zemlje na južnom Kavkazu.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je s njihove strane finaliziran nacrt mirovnog sporazuma te da su spremni na konsultacije s Azerbajdžanom o datumu i mjestu potpisivanja.

"Mirovni sporazum spreman je za potpisivanje. Republika Armenija spremna je početi konsultacije s Republikom Azerbajdžan o datumu i mjestu potpisivanja sporazuma," navedeno je u saopćenju.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana također je potvrdilo da su pregovori o nacrtu sporazuma završeni.

Međutim, vremenski okvir potpisivanja ostaje neizvjestan. Azerbajdžan je postavio uslov da Armenija izmijeni svoj ustav, tvrdeći da on implicitno polaže pravo na teritorij Azerbajdžana. Premijer Armenije, Nikol Pašinjan, već je nagovijestio potrebu za izmjenom ustava i najavio referendum, ali datum još nije određen.

Sukobi između dvije zemlje datiraju iz kasnih 1980-ih, kada se Gorski Karabah, tada većinski naseljen Armencima, odvojio od Azerbajdžana uz podršku Armenije. Tokom ratova, stotine hiljada ljudi bile su prisiljene napustiti svoje domove – Azeri iz Armenije, a Armenci iz Azerbajdžana.

Mirovni proces intenzivirao se nakon što je Azerbajdžan vojnom akcijom u septembru 2023. povratio kontrolu nad Gorskim Karabahom, što je rezultiralo masovnim egzodusom gotovo 100.000 Armenaca s tog područja.

Iako su obje strane izrazile želju za trajnim mirom, odnosi su i dalje napeti, a granica duga 1000 kilometara ostaje zatvorena i snažno militarizirana.