EKSKLUZIVNO: Kontaktirali smo pravnog stručnjaka – Hoće li biti Interpolove potjernice za Dodika?

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića zbog sumnje da su počinili krivično djelo „napad na ustavni poredak“.

Ova vijest izazvala je buru reakcija, a postavlja se ključno pitanje – šta sada slijedi?

Tim portala Novi.ba kontaktirao je pravnog stručnjaka kako bismo dobili detaljno objašnjenje o pravnim posljedicama i mogućem toku daljih događaja.

Šta znači naredba za privođenje?

Naredba za privođenje nije isto što i hapšenje, pojašnjava naš sagovornik.

„Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu Sudskoj policiji BiH za privođenje, što znači da osumnjičeni trebaju biti dovedeni na saslušanje pred nadležnog tužioca. Nakon toga, može biti donesena odluka o daljnjem postupku – bilo da budu pušteni na slobodu uz određene mjere zabrane ili da im bude predložen pritvor.“

Ukoliko osumnjičeni odbiju da se odazovu pozivu, pravni sistem predviđa sljedeće korake:

- Sud BiH može izdati nalog za hapšenje, što bi značilo da ih policijske agencije moraju privesti protiv njihove volje.

- Ukoliko se nalog ne izvrši, može se raspisati nacionalna, a kasnije i međunarodna potjernica.

Ako institucije Republike Srpske blokiraju postupak, moglo bi doći do ozbiljne političko-pravne krize.

Ko ima nadležnost da izvrši privođenje?

Tužilaštvo BiH izdalo je nalog Sudskoj policiji BiH, ali je zatražena i asistencija SIPA-e i MUP-a Republike Srpske. Ovdje dolazimo do potencijalnog problema – hoće li MUP RS-a postupiti po naredbi ili će pružiti otpor?

Naš pravni stručnjak ističe:

„Ukoliko MUP RS-a odbije da postupi po nalogu, nadležnost prelazi na SIPA-u, koja je državna agencija s ovlastima da sprovede odluke Tužilaštva i Suda BiH. Također, Sudska policija Suda BiH može izvršiti nalog direktno.“

Šta ako Dodik, Višković i Stevandić odbiju privođenje?

Ukoliko se osumnjičeni ne odazovu, sud može izdati potjernicu i odrediti mjeru pritvora.

- Ako se nalog ne sprovede u BiH, moguće je raspisivanje Interpolove potjernice.

- Ako osumnjičeni napuste BiH, pravosudni organi mogu tražiti njihovu ekstradiciju iz druge države.

- Ukoliko institucije RS aktivno onemogućavaju postupak, Tužilaštvo BiH može pokrenuti i dodatne pravne mjere protiv službenika koji opstruiraju pravdu.

Kada bi moglo doći do privođenja?

Na osnovu dosadašnje prakse, postupak može trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Sve zavisi od toga kako će postupiti institucije Republike Srpske i da li će se osumnjičeni sami odazvati pozivu Tužilaštva.

Ukoliko bi došlo do hapšenja, osumnjičeni bi bili dovedeni pred Sud BiH, gdje bi se odlučivalo o određivanju pritvora ili eventualnim mjerama zabrane.

Političke posljedice i mogući scenariji

Ova odluka Tužilaštva BiH već je izazvala političke reakcije u Republici Srpskoj. Mogući su sljedeći scenariji:

Dobrovoljan odlazak na saslušanje – Osumnjičeni bi se mogli pojaviti pred Tužilaštvom, nakon čega bi bilo odlučeno o daljem postupanju.

Blokada institucija RS – Ukoliko vlasti u RS odbiju saradnju, može doći do ozbiljne institucionalne krize.

Prisilno privođenje od strane SIPA-e – Ako se ne odazovu, Sud BiH može naložiti hapšenje i sprovođenje naredbe putem državnih policijskih agencija.

Međunarodne posljedice – Ako se situacija zakomplicira, mogla bi uslijediti reakcija međunarodne zajednice i OHR-a.

Pravni proces je jasan – Tužilaštvo BiH ima zakonsko pravo da pokrene postupak protiv svakog ko se sumnjiči za krivično djelo protiv ustavnog poretka. Ključno pitanje sada je hoće li institucije Republike Srpske poštovati odluku pravosudnih organa BiH ili će doći do daljnje eskalacije tenzija.

Ostaje da vidimo hoće li Sudska policija, SIPA i druge nadležne institucije sprovesti ovu odluku ili će se suočiti s institucionalnim otporom, što bi dodatno zakomplikovalo političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Pratite Novi.ba za najnovije informacije o ovom slučaju!