Vulin: Zapadni obavještajci pokušavaju destabilizirati Srbiju
Zamjenik premijera Srbije, Aleksandar Vulin, koji se u Moskvi sastao sa šefom ruske obavještajne službe, optužio je zapadne obavještajne agencije da nastoje destabilizirati Srbiju podržavajući višemjesečne proteste protiv vlade.
Nakon sastanka sa Sergejem Nariškinom, direktorom ruske Vanjske obavještajne službe (SVR), Vulin je izjavio da zapadne sile planiraju srušiti srpsku vladu koja održava dobre odnose s Moskvom.
"Zapadne obavještajne službe pokušavaju izvesti 'obojenu revoluciju' i destabilizirati Republiku Srbiju", rekao je Vulin, osvrćući se na proevropsku pobunu u Ukrajini 2014. godine koja je dovela do svrgavanja tadašnjeg prorusko orijentiranog predsjednika.
Protesti u Srbiji, koji traju od novembra prošle godine, počeli su nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je poginulo 15 osoba zbog urušavanja nadstrešnice. Protesti su prerasli u najveću prijetnju vlasti predsjednika Aleksandra Vučića, jer mnogi Srbi povezuju tragediju s korupcijom u vladi.
Vulin, poznat po pro-ruskim stavovima, ranije je bio na čelu srpske Sigurnosno-informativne agencije (BIA), te ministar unutrašnjih poslova i odbrane. Sjedinjene Države sankcionirale su Vulina 2023. godine zbog podrške Moskvi u "malignim" aktivnostima, što je uključivalo povezanost s trgovcem oružjem i krijumčarenjem droge, što je rezultiralo njegovom ostavkom u BIA-i.
Vulin održava bliske veze s ruskim obavještajnim službama, a prošle godine ga je odlikovao ruski predsjednik Vladimir Putin, kao i Aleksander Bortnikov, šef Federalne sigurnosne službe (FSB). Vulinov ured tvrdi da su američke sankcije na srpsku naftnu industriju NIS, koja je većinski u vlasništvu ruskog Gazproma, također dio zapadnog plana za destabilizaciju.
"Sankcije NIS-u dio su hibridnog rata... koji ima za cilj rušenje predsjednika Vučića i legalno izabrane vlade", navodi se u saopćenju, bez dodatnog pojašnjenja.
Beograd se nalazi na raskršću između želje za članstvom u Evropskoj uniji i bliskih odnosa s Rusijom, koja je tradicionalni saveznik Srbije. Iako je Beograd osudio rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine, odbio je pridružiti se sankcijama protiv Moskve. Za ulazak u EU, Srbija će morati da se bori protiv državne korupcije i organiziranog kriminala, te uskladi svoju vanjsku politiku s politikom EU.