Moćna biljka koja čisti krv, štiti jetru i pomaže kod probave

Čestoslavica ili Veronika (Veronica officinalis) višegodišnja je zeljasta biljka. Mnoštvo sitnih svijetloplavih ili svijetloljubičastih cvjetova skupljeno je u grozdaste cvatove, a njezini nazubljeni, zeleni listovi s naličja su ljubičasti i maljavi.

Sadrži iridoidne glikozide (aukubozid), flavonoide, tanine, organske kiseline (klorogensku i kafenu), saponine i tragove eteričnog ulja.

Upotreba u narodnoj medicini
 
Zbog svog djelovanja na „čišćenje krvi“, čestoslavica se nekada koristila za liječenje gube. Vjeruje se da je biljka dobila ime po svetoj Veroniki, koja je, prema legendi, izliječila cara Tiberija od gube tako što mu je lice prekrila tkaninom na kojoj su bile utisnute crte lica Isusa Krista, piše Krstarica.

Zapisi o upotrebi čestoslavice kao ljekovite biljke mogu se pronaći u djelima Hieronymusa Boscha iz 16. stoljeća, kao i kod Sebastiana Kneippa, koji su ovu biljku preporučivali kao univerzalni lijek za mnoge bolesti.

Tradicionalno se koristila kao sredstvo protiv tuberkuloze, za olakšavanje iskašljavanja i poticanje znojenja. Čestoslavica se također primjenjuje kod bolesti probavnih organa, jetre, slezene, bubrega i mokraćnih puteva, kao i za ublažavanje tegoba kod gihta i reumatskih oboljenja.

Upotreba se preporučuje i za ublažavanje vrtoglavice i nervoze izazvane povećanim intelektualnim naporima.