"Otkrivene namjere Vučića i Dodika za stvaranje jedne srpske države. To više i nije tajna"
Profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, akademik dr Husnija Kamberović ocijenio je kako je sasvim jasno da odluka sa Svesrpskog sabora 2024. o zajedničkom obilježavanju "dana državnosti Republike Srbije i Republike Srpske" otkriva namjere Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, odnosno intelektualnih elita koje stoje iza te odluke, za stvaranje jedne jedinstvene srpske nacionalne države na Balkanu.
"Prvo pitanje je zašto je na saboru 2024. donesena takva odluka i šta je u historijskom smislu značio Sretenjski ustav?
Naša javnost možda ne zna, ali taj je Ustav donesen 1835. u jeku borbe Srbije za nezavisnost od Osmanskog carstva.
On je donesen pod utjecajem Zapada, pa su ga čak Rusi u to doba nazivali 'nezgrapnom imitacijom predstavničkih ustava, koji su rođeni u vrijeme trijumfa revolucionarnih ideja u nekim evropskim zemljama'", naveo je Kamberović, upitan da prokomentira obilježavanje Sretenja na teritoriji BiH.
Podsjetio je da je Ustav donesen u Kragujevcu na velikoj skupštini, kojoj je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, ali nije dugo bio na snazi (svega dva mjeseca).
"Taj Ustav je važan u ustavnoj historiji Srbije, ali sa Republikom Srpskom nema ama baš nikakve veze.
Zato je sasvim jasno da odluka sa Svesrpskog sabora 2024. o zajedničkom obilježavanju dana državnosti Republike Srbije i Republike Srpske otkriva namjere Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, odnosno intelektualnih elita koje stoje iza te odluke, za stvaranje jedne jedinstvene srpske nacionalne države na Balkanu.
Oni to više i ne kriju, a prva faza podrazumijeva formalno promoviranje RS kao države, dok se istodobno na svim razinama provodi integracija tog dijela Bosne i Hercegovine u okvire Srbije", upozorio je Kamberović.
Naredna faza
Po njegovim riječima, vidljivo je to na polju infrastrukture, obrazovnog sistema, funkcioniranja privrede, telekomunikacija, kulture i ostalog.
"U narednoj fazi, ovisno o širim geopolitičkim odnosima, to bi trebalo voditi i formalnoj integraciji u jedinstvenu državu.
To je, dakle, dobro osmišljen plan, koji više čak i nije nikakva tajna", smatra Kamberović.
Drugo pitanje je, dodaje on, koliko je to opasno po Balkan.
"Mogli bismo reći da to nije opasno sve dok se provodi na miran način, ali to bi bila zabluda.
Naime, imajući u vidu iskustva ne samo iz nedavne historije, nego i iz historije Balkana posljednjih stoljeća, možemo zaključiti da to neće biti miran proces, pogotovo što se ambicije o jedinstvenoj srpskoj nacionalnoj državi na Balkanu neće zaustaviti na Bosni i Hercegovini i one bi u narednoj fazi sigurno poprimile nasilan karakter.
Ozbiljan znak
Zbog toga ta ideja mora biti ozbiljan znak za barem još dvije balkanske države: Crnu Goru prije svega, ali i Makedoniju.
Hrvatska se od toga sigurno izvukla, a Kosovo je, iako potencijalno uvijek poligon za sukob, na tragu da se također definitivno odvoji od ambicija srpskih ideologa velike nacionalne države", kaže Kamberović.
Govoreći o tome kako se tome suprotstaviti, naveo je da Bosna i Hercegovina nije u stanju sama se tome suprotstaviti.
"Zato je jedini način neko šire povezivanje država na Balkanu, uz podršku Evrope i SAD.
Druga opcija je prihvatiti model stvaranja više malih nacionalnih država, ali taj model, po mom mišljenju, ne samo što bi u startu razorio Bosnu i Hercegovinu, nego bi u perspektivi doveo do toga da bi te male nacionalne države nestale", zaključio je Kamberović, piše Raport.