SAD traže od Ukrajine da održi izbore do kraja godine

Sjedinjene Američke Države žele da Ukrajina održi predsjedničke i parlamentarne izbore do kraja godine, posebno ako Kijev uspije postići primirje s Rusijom u narednim mjesecima, izjavio je Keith Kellogg, specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu i Rusiju.
U intervjuu za Reuters, Kellogg je naglasio da su izbori ključni za demokratske procese u Ukrajini, uprkos ratu koji traje od februara 2022.
“Većina demokratskih država održava izbore čak i u ratnim vremenima. Smatram da je važno da ih Ukrajina održi. To je suština čvrste demokratije – mogućnost izbora više kandidata”, rekao je Kellogg.
Trumpova administracija radi na planu za postizanje mirovnog sporazuma u prvim mjesecima njegovog novog mandata, ali još uvijek nije iznijela konkretne detalje o strategiji okončanja najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.
Izbori kao dio mogućeg primirja
Prema izvorima upoznatim s diskusijama u Bijeloj kući, Trumpovi zvaničnici razmatraju opciju pritiska na Kijev da se složi s održavanjem izbora u sklopu početnog primirja s Moskvom. Također se razmatra da li bi bilo bolje najprije dogovoriti privremeni prekid vatre, a zatim raditi na dugoročnijem mirovnom sporazumu.
Ako bi se predsjednički izbori održali, novi lider Ukrajine mogao bi biti ključna osoba za pregovore s Moskvom o trajnom rješenju sukoba, navode izvori.
Za sada, nije poznato kako bi Kijev reagovao na takvu inicijativu. Predsjednik Volodimir Zelenski ranije je izjavio da bi Ukrajina mogla organizovati izbore samo ako rat završi i ako postoje snažne sigurnosne garancije da Rusija neće obnoviti neprijateljstva, prenosi N1.
Pravni i sigurnosni izazovi
Zelenski je prema ustavu trebao završiti svoj petogodišnji mandat 2024., ali je Ukrajina pod ratnim stanjem od početka invazije, zbog čega su izbori suspendovani.
Dvije bivše visoke američke zvaničnice izjavile su za Reuters da je Washington već otvorio pitanje izbora sa zvaničnicima iz Zelenskijevog kabineta još 2023. i 2024. godine tokom administracije predsjednika Joea Bidena.
Međutim, Kijev je do sada odbacivao ideju organizovanja izbora u ratnim uslovima, upozoravajući da bi to moglo dovesti do političke podjele, ruskih pokušaja utjecaja i mogućeg oslabljivanja ukrajinskog vodstva.
Reakcije iz Moskve i zabrinutost Zapada
Kremlj još nije zvanično komentarisao ove informacije, ali je portparol Dmitrij Peskov rekao da nema saznanja o takvom prijedlogu.
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije izjavio da Zelenski više nema legitimitet bez izbora, što bi značilo da, prema njegovoj interpretaciji, ukrajinski predsjednik nema ovlaštenje da potpisuje međunarodne mirovne sporazume.
Neki zapadni analitičari izražavaju zabrinutost da bi insistiranje na izborima moglo dovesti do slabljenja ukrajinske odbrane, jer bi ukidanje ratnog stanja omogućilo vojnicima da napuste službu i potencijalno izazvalo val odlazaka muškaraca u vojnoj dobi iz zemlje.
“Trump igra po Putinovim pravilima”, rekao je jedan bivši zapadni zvaničnik za Reuters, ističući da bi insistiranje na izborima moglo oslabiti Zelenskija i destabilizovati Ukrajinu u korist Moskve.
Mogućnost mirovnog sporazuma neizvjesna
Iako Kremlj tvrdi da je spreman za pregovore bez prethodnih uslova, bivši američki ambasador u Ukrajini William Taylor smatra da Putin do sada nije pokazao ozbiljnu namjeru za prekidom rata.
Ukrajinska vlada, s druge strane, traži jasne sigurnosne garancije Zapada u bilo kakvom budućem dogovoru, uključujući potencijalno međunarodno vojno prisustvo na linijama fronta kako bi se osiguralo da Rusija ne prekrši primirje.
Za sada, ostaje neizvjesno da li će Trumpova administracija formalno iznijeti prijedlog izbora u Ukrajini kao dio svojih pregovaračkih planova i kako će takav prijedlog biti prihvaćen u Kijevu.