Proruska agenda ili evropski put? Zakon o NVO ponovno uzburkava javnost

Zakon o nevladinim organizacijama, već viđen i kritiziran u javnosti, ponovo ide pred zastupnike u parlament Republike Srpske. Entitetske vlasti ponovno idu u ring protiv slobode govora i kritičkog mišljenja.

Tzv. Zakon o nevladinim organizacijama izvučen je iz ladice. Jedna je to od niza odluka koje je predsjednik RS donio na prinudnom odmoru.

“U martu mjesecu će biti usvojen zakon o nevladinim organizacijama koji predviđa obavezu da svi oni koji primaju novac iz inostranstva i finansiraju svoje aktivnosti to prijave ministarstvu pravde i finansija i to je na fonu ovoga što Trump sada radi, on je zabranio taj novac, a mi želimo da vidimo da li to dobijamo od, ne daj Bože, nekih fašista”, poručio je Milorad Dodik.

Samo dan nakon, Vlada RS objavljuje Nacrt pomenutog zakona koji se gotovo u potpunosti poklapa sa onim koji je već jednom povučen iz skupštinske procedure, i to pod obrazloženjem da je vraćen na doradu i usklađivanje sa evropskim pravnim normama.

“Ovim putem vas obavještavam da Vlada RS u skladu sa članom 203. stav 3 Poslovnika NS povlači iz skupštinske procedure Zakon koji se odnosi na Poseban registar rada neprofitnih organizacija”, rekao je Miloš Bukejlovićm, ministar pravde RS još u maju prošle godine.

Njegovo povlačenje u posljednji čas pred usvajanje bio je jasan znak da će ponovo ugledati svjetlo dana, stava su u TIBiH. Stavljanje mete na čelo svima koji misle drugačije, ukazujući na probleme u društvu, bilo je kažu očekivano.

“Gdje se zapravo bilo kojoj organizaciji, udruženju koje želi evo da uputi određene prijedloge institucijama , da utiče na donosioce odluka, da se promijene zakoni, da se unaprijedi postupanje institucija , da zastupaju građane i njihova prava, to više neće moći raditi jer se to podvodi pod političku aktivnost koja je sad ovim zakonom zabranjena”, kaže Ivana Korajlić – TI BiH.

Kompletan rad nevladinog sektora bio bi pod lupom, a za kršenje zakona uslijedila bi potpuna zabrana rada. Brojne Evropske organizacije ranije su snažno kritikovale pomenuti Zakon, ocjenivši ga i proruskim.

“Tu se radi više o ruskoj jednoj agendi nego što je to američki zakon, to je a druga stvar, mislim da su naši zakoni i naš Ustav sasvim dovoljni da ovaj zakon ne prođe jer nije ustavan a ne samo da nije su skladu sa evropskim putem BiH koji smo mi potpisali i evropskim konvencijama”, ističe Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta Banjaluka.

No, javno targetiranje ne završava se samo na tkzv. Zakonu o stranim agentima. Ustavno uporište još je manje u najavama prvog čovjeka RS koje stižu u paketu.

“Sačinićemo svoj pregled neprijatelja RS i javno to objavljivati”, rekao je Dodik.

U Helsinškom parlamentu sumnja da već postoje.

“Karganović u svojoj knjizi koja je bila objavljena na sajtu SNSD-a, čini mi se da se zvala rušitelji RS gdje su bili navedeni neki pojedinci, mediji, nevladine organizacije. Ja mislim da je dovoljno, s obzirom da predsjednik donosi zakone tvriterom da je dovoljno da se to tako bukvalno pojedincima stavi meta na čelo”, dodaje Žolja.

Međutim, ni “spisak neprijatelja”, pokušaj kontrole medija i nevladinog sektora a naročito njihove tokove novca, nije ništa novo. U RS čiji je predsjednik zbog antiustavnog djelovanja pod američkim sankcijama, već je kriminalizovana kleveta. Zakon o medijima koji je na klackalici između transparentnosti medija, na šta se poziva Vlada RS, i gušenja slobode govora, takođe čeka proljeće.