HRVATSKA NA UDARU TRAMPOVOG ZAOKRETA?! Memorandum su vidjeli samo odabrani, imao bi nesagledivo...

Hrvatska bi ove godine mogla da ostane bez oko milion dolara vrijedne vojne pomoći za obuku tridesetak svojih oficira nakon što je američki Stejt department zamrznuo svu postojeću i novu stranu pomoć širom svijeta.

Prema pisanju medija, svim američkim ambasadama širom svijeta upućen je interni memorandum u kojem se navodi da se ekonomska i vojna pomoć svim zemljama, osim Izraelu i Egiptu, zamrzava na 90 dana.

- Neće se odobravati nova sredstva, niti produžavati postojeća, sve dok svaka stavka ne bude razmotrena i odobrena - navodi se u dopisu.

Memorandum nije zvanično objavljen, ali su pojedini mediji dobili pristup njemu. Obustava pomoći uslijedila je nakon što je predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak izdao izvršnu naredbu kojom počinje 90-dnevna pauza u isporuci pomoći dok se ne završi revizija efikasnosti i dosljednosti njegove vanjske politike. Državni sekretar Marko Rubio ranije je izjavio da bi sva američka pomoć u inostranstvu trebalo da postoji samo ako bi učinila Ameriku „jačom, sigurnijom ili prosperitetnijom“.

Kako navodi CNN, u memorandumu se izričito ne navodi da se vojna pomoć Ukrajini i Tajvanu zamrzava. Međutim, agencija AFP ističe da bi to potencijalno moglo da utiče i na Ukrajinu, koja je za vrijeme mandata predsjednika Džoa Bajdena dobila milijarde dolara u oružju.

"Jutarnji list" je uputio upite Ministarstvu vanjskih poslova i Ambasadi SAD u Hrvatskoj, ali nisu dobili odgovor da li su upoznati sa ovim memorandumom i koji bi programi pomoći Hrvatskoj mogli biti zamrznuti ovom odlukom. Prema nezvaničnim informacijama, ugroženi bi mogli da budu samo programi vojne pomoći. SAD su do sada donirale oko 800 miliona dolara vojne pomoći Hrvatskoj, a zemlja ostaje glavni vojni strateški partner Hrvatske. Svako smanjenje ili eventualno ukidanje buduće američke vojne pomoći Hrvatskoj imalo bi nesagledivo negativne posljedice po Hrvatsku vojsku.

U civilnom sektoru ova odluka neće imati nikakvih posljedica, s obzirom na to da američka vlada, preko USAID-a i njegovih drugih agencija, od 2012. godine nije pomagala nevladine organizacije niti razvoj državne i lokalne uprave u Hrvatskoj. 
 
Ministarstvo odbrane trenutno ima dva aktivna vojna projekta koja sufinansira američka vlada. Ovo uključuje nabavku osam novih helikoptera "blek hok" i 89 vozila "bredli". Ugovor o kupovini helikoptera, vrijedan 273,8 miliona dolara, potpisan je u martu prošle godine, a američka strana obezbijedila je 51 odsto sredstava. Američka vlada je već uplatila svoj dio ugovora Sikorskom, tako da ne bi trebalo da bude problema sa njegovom implementacijom. Slična je situacija i sa projektom "bredli". Ugovor je vrijedan 196,4 miliona dolara bez PDV-a, od čega je američka vlada već uplatila svoj dio donacije od 51,2 miliona dolara.

Problem bi mogao da nastane sa projektima koji se ove godine realizuju sa američkom vojskom. Prije svega, radi se o obuci oko 30 oficira u Sjedinjenim Državama u okviru programa IMET (International Militari Education and Training) koji je već dogovoren i njihovu obuku u potpunosti finansira američka vlada. To je program koji obučava buduće vođe, poboljšava interoperabilnost i sposobnosti zajedničkih operacija, pruža pomoć u učenju engleskog jezika i omogućava stranim oficirima da pohađaju različite vojne škole kao što su Ratni koledž američke vojske i Univerzitet nacionalne odbrane.

Hrvatskoj je 2002. godine zabranjeno učešće u programu IMET jer nije potpisala sporazum kojim se sprečava izručenje američkih vojnika Međunarodnom krivičnom sudu (ICC). Tadašnji američki predsjednik Džordž Buš je 2006. godine potpisao dekret o ukidanju te zabrane, a Hrvatska vojska koristi taj program svih ovih godina.

Ova odluka nove američke administracije najviše bi u ovoj regiji mogla da pogodi Bosnu i Hercegovinu. I prije donošenja odluke u medijima u Bosni i Hercegovini širila se panika zbog mogućeg zatvaranja američke finansijske pomoći civilnom i nevladinom sektoru u toj zemlji. Prema nekim interpretacijama, ova Trampova odluka mogla bi u dobrom dijelu javnosti u BiH da izazove najveći šok nakon potpisa Dejtonskog sporazuma.

(Jutarnji list)