ANALIZA/Šta je sve Trump uradio prvog dana na poslu?Odluke koje će promijeniti Ameriku

Prvog dana svog drugog mandata, predsjednik Donald Trump potpisao je mjere kojima se SAD uklanja iz Pariškog klimatskog sporazuma, zamrzava zapošljavanje u saveznoj vladi i zahtijeva da se savezni radnici vrate u ured.

Evo nekih akcija koje je Trump poduzeo prvog dana na vlasti:

- Trump je najavio pomilovanje za većinu onih koji su optuženi za napad na američki Kapitol 6. januara 2021. "Donald Trump otvara zlatno doba za ljude koji krše zakon i pokušavaju svrgnuti vladu", rekao je čelnik demokrata u Senatu Chuck Schumer, koristeći riječi o početku zlatnog doba za Ameriku koje je izgovorio Trump u inauguralnom govoru.

- Trump je potpisao izvršnu akciju kojom je produžen rok matičnoj firmiTikTok da pronađe novog vlasnika ili se suoči sa zabranom u SAD-u.

- Trump je poništio 78 izvršnih radnji iz Bidenove ere, uključujući izvršnu naredbu koja je zahtijevala od saveznih agencija da prošire zabrane spolne diskriminacije; naredba koja zahtijeva od osoba imenovanih u izvršnoj vlasti da potpišu obećanje etike; naredba koja je dopuštala transrodnim osobama služenje vojske; i naredba koja je zabranjivala obnavljanje privatnih zatvorskih ugovora.

- Trump je proglasio nacionalno izvanredno stanje na južnoj granici, što je pokrenulo korištenje Pentagonovih resursa i osoblja koje će biti raspoređeno i korišteno za izgradnju graničnog zida. Njegova administracija također je prekinula korištenje aplikacije koja migrantima omogućuje da obavijeste američku carinu i graničnu zaštitu da namjeravaju ući u Sjedinjene Države. Trump je također potpisao naredbu kojom se želi redefinirati državljanstvo po rođenju.

- Trump je objavio da povlači SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije. U njegovoj se naredbi kaže da WHO "nastavlja zahtijevati nepravedno teška plaćanja" od SAD-a.

- Trump je potpisao akciju o zamrzavanju zapošljavanja službenika savezne vlade putem izvršne vlasti. Trump je također službeno uspostavio novi Odjel za učinkovitost vlade kao entitet unutar savezne vlade u izvršnoj akciji.

- Trump je poduzeo izvršnu akciju u vezi s imenima američkih znamenitosti – uključujući preimenovanje Denali i Meksičkog zaljeva – potez za koji je njegova Bijela kuća rekla da će "odati počast američkoj veličini".

- Trump je potpisao akciju kojom se SAD ponovno povlači iz Pariškog klimatskog sporazuma, globalnog sporazuma o smanjenju emisija.

Šta je Pariški sporazum? 

Predsjednik Donald Trump potpisao je akcije prvog dana svog drugog mandata za povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma, međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama u kojem se gotovo 200 zemalja složilo raditi zajedno na ograničavanju globalnog zatopljenja.

Ulozi ne mogu biti veći za planet i sposobnost čovječanstva da se prilagode klimatskim promjenama i rastućim troškovima katastrofa povezanih s klimom.

Planet je 2024. prešao posljedični prag - 1,5 stupnjeva Celzijusa globalnog zatopljenja - koji datira od dana usvajanja Pariškog sporazuma.

U 2015. više od 190 zemalja okupilo se na klimatskom summitu Ujedinjenih naroda u Parizu i odobrilo ono što je postalo poznato kao Pariški sporazum ili Pariški klimatski sporazum, kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na znatno ispod 2 stupnja Celzijusa, ali po mogućnosti na 1,5 stepen.

Među zemljama je podijeljen konsenzus o tome hoće li cilj biti 1,5 ili 2 stepena. Donji prag bio je onaj na koji su pozivali klimatski znanstvenici, a naposljetku je dodan u tekst kao ideal, a ne kao službeni cilj sporazuma.

Ali od tada su se klimatske promjene ubrzale i planet se zagrijava brzinom koju čak ni znanstvenici nisu predvidjeli. Posljednjih je godina sve više dokaza da će sposobnost prirode i čovječanstva da se prilagode globalnom zatopljenju značajno opasti ako planet doživi trajno zagrijavanje iznad 1,5 stepeni.

Iako je usvajanje Pariškog sporazuma bio prekretnica i svijet je krenuo putem koji su znanstvenici podržali, nije se konkretno odredilo kako bi zemlje trebale postići svoje ciljeve. Ugovor je neobvezujući; zemlje nisu obvezne smanjiti svoje klimatsko onečišćenje prema međunarodnom pravu. Zemlje postavljaju vlastite ciljeve u pogledu onečišćenja i metode za njihovo postizanje.

Bidenova administracija podnijela je novi, ambiciozni cilj u ime SAD-a u decembru 2024. prema kojem će zemlja smanjiti zagađenje klime do 66% ispod razine iz 2005. do 2035.

Bivši predsjednik Joe Biden znao je u to vrijeme da Trump namjerava ponovno izbaciti SAD iz Pariškog sporazuma, pa je cilj bila simbolična deklaracija kursa kojim je zemlja mogla krenuti da su Amerikanci izabrali predsjednika koji je prijateljski raspoložen prema klimi.

Zagovornici klimatskih promjena rekli su da je cilj ambiciozan.

"Za ovaj novi, vrlo ambiciozan cilj za 2035., nismo na pravom putu - i vjerojatno ćemo još više odmaći pod Trumpovom administracijom", rekla je Kate Larsen, koja vodi Rhodiumovo međunarodno istraživanje energije i klime.

Trump je najavio svoju namjeru da povuče SAD iz Pariškog sporazuma 2017., iako je to formalizirano tek 4. novembra 2020., dan nakon predsjedničkih izbora na kojima je Biden konačno pobijedio.

Prvog dana svog mandata Biden je objavio namjeru ponovnog pristupanja Pariškom sporazumu.

Prvog dana Trumpova drugog mandata u januaru 2025. Trump je ponovno naredio povlačenje iz Pariškog sporazuma jer je nastojao povećati američku proizvodnju fosilnih goriva.