Politico: Proruski kandidat lako pobijedio na hrvatskim predsjedničkim izborima
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović proslavio je uvjerljivu pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora, održanih u nedjelju. "Gotovo je, pogledajte rezultate!", poručio je svojim pristalicama u izbornom štabu u Zagrebu, piše Politico.
S više od 99 posto obrađenih biračkih mjesta, Milanović je bio na putu da pobijedi svog protukandidata, Dragana Primorca, kandidata HDZ-a, s rezultatom od 74,7 posto prema 25,3 posto. Milanović je već od početka bio favorit, s obzirom na to da je u prvom krugu, 29. prosinca, osvojio 49,1 posto glasova, nedostajući mu samo nekoliko postotaka do pobjede.
U svom pobjedničkom govoru Milanović je obećao poštivanje Ustava, no istovremeno je poručio da su birači poslali jasnu poruku "onima koji žele sve za sebe". Također je najavio da će, ako bude izabran, nastaviti koristiti predsjedničke ovlasti vezane uz vojsku i vanjsku politiku, ističući kako za to treba postojati suradnja sa svim državnim institucijama.
Milanović ostaje najpopularniji političar u Hrvatskoj, iako su njegove povremene pro-moskovske i anti-zapadne izjave izazvale kontroverze. Kao bivši premijer, bio je ključni faktor u ulasku Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, a na predsjedničkim izborima 2020. godine osvojio je podršku glavne opozicijske stranke, Socijaldemokratske partije (SDP).
Šef SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić, u pobjedničkom je štabu izjavio da je Milanovićeva pobjeda početak kraja za premijera Andreja Plenkovića. "Plenkovićeva stranka, HDZ, oslabila je nakon korupcijskog skandala iz studenog, u koji je bio upleten bivši ministar zdravstva Vili Beroš. Taj slučaj doveo je Plenkovićevu vladu u sukob s Europskim javnim tužiteljstvom, koje je optužilo Zagreb za opstrukciju istrage o sustavnoj korupciji", piše Politico.
Profesor sociologije Dragan Bagić komentirao je za Večernji list da je "Primorac bio loš kandidat" te da je Milanovićeva pobjeda "poraz mita da HDZ ima nevjerojatno veliku i lojalnu bazu".
Hrvatska, kojom HDZ dominira još od 1991. godine, suočava se s visokom inflacijom (trećom najvišom u eurozoni) i ozbiljnim nedostatkom radne snage, zaključuje Politico.