“Mi smo jedno bolesno društvo, Vlada nam uređuje nadnice”

Ne stišavaju se reakcije javnosti, posebno poslodavaca, na odluku Vlade o povećanju najniže plate u FBiH. Povlačenja odluke, kaže premijer, nema, ali nastavak socijalnog dijaloga između poslodavaca i Vlade očekuje se početkom naredne sedmice. Nezvanično, privrednici su već prikupili dovoljan broj potpisa za održavanje vanredne sjednice u Federalnom parlamentu radi traženja rješenja, u vidu fiskalnih reformi. Na strani poslodavaca je i sve više ekonomskih analitičara. Za N1 odluku Federalne vlade komentarisao je i Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta Bijeljina i univerzitetski profesor u penziji.

Sa stanovišta materijalne osnove postoje razlozi za povećanje plata jer mi spadamo u jedno od najnepravdenijih društava, odnosno, područje s najvećom eksploatacijom radnika, započinje naš sagovornik.

“Da bi primio jednu platu, radnik mora još jednu platu da zaradi za poslodavca. To je eksploatisanje od 100%, to je, krajnje, neprihvatljivo u današnje doba i to je sigurno najveće eksploatisanje u Evropi. Mi smo društvo koje tone, dotakli smo, skoro, evropsko-ekonomsko tlo, a umnožavaju se milioneri, milijarderi, i tako dalje”, kaže

To znači da, dalje analizira naš sagovornik, postoji materijalna osnova da se podignu plate jer su profiti dva puta veći nego što je iznos plata. Međutim, to je prosjek.

“To se ne odnosi na sve privredne grane i, vjerovatno, one privredne grane koje su na nekoj graničnoj produktivnosti, ne mogu da izdrže taj pritisak povećanja plata koje Vlada predlaže. A oni koji ostvaruju ekstra profite i dalje će isplaćivati minimalnu platu, koja će im, opet, ostavljati visoke profite”, stava je Milojević.

Rješenje koje je uobičajeno u ovakvoj situaciji su progresivni porezi na profit.

“Mi imamo stopu od 10% koja je najmanja u Evropi i mislim da bi ta progresivna stopa oporezivanja riješila problem zato što bi zahvatila visoke profite i poslodavci, umjesto da povećavaju porez, povećavali bi plate svojim radnicima i mi bi došli u jednu normalnu situaciju, da u nekim granama ljudi imaju niže plate, a u većim više plate. To bi, na neki način, dovelo do zadržavanja radnika u državi. Ne bi se događalo da naši radnici odlaze u inostranstvo, a da mi primamo strane radnike. Umjesto, da, kao na zapadu, sindikat s poslodavcima dogovara nadnice i dogovara tarifne sporazume – tarife po pojedinim djelatnostima, po pojedinim stručnim spremama, i tako dalje, imamo situaciju da skoro svi u privredi primaju minimalnu platu, što je, krajnje, neprihvatljivo i pojavljuje se zbog toga što profiti nisu oporezovani, da poslodavci dižu profite pa plaćaju kešom radnike”, ocjenjuje Milojević.

Međutim, to, kako kaže, nije problem samo tu. Smatra da se Vlada ponaša kao jedan od neprikosnovenih monopolista koji pritiska privredu. Međutim, privreda nema snage da odgovori svojim pritiskom na Vladu.

“A trebalo bi jer glavni problemi potiču iz Vlade. Imamo najskuplju državu. Kod nas su porezi dva puta veći nego u zemljama zapadne Evrope. Prosječna poreska stopa tamo je oko 30, a kod nas preko 60%. Na drugoj strani, skupa država je u činjenici da u budžetskim institucijama, u državnoj administraciji, imamo dva puta više radnika, nego što je potrebno”, zapaža naš sagovornik.

Ocjenjuje da je neuobičajeno da radnici u državnoj administraciji imaju 30% veću platu nego što su plate u privredi.

“Svugdje su plate u državnoj administraciji baš za 30% manje nego što su u privredi. Dakle, veliki materijalni izvor tog nekog dodatnog troška je u državi – skupa država, a prevelika administracija, visoki porezi koji pritiskaju privredu i sada se javlja problem da imamo neuređeno tržište rada i da to povećanje plata ne može da bude samo linearno. Ono bi moralo da bude, na neki način, stratifikovano da nisu sve grane u istom ekonomskom položaju i ne zarađuju svi visoke profite i ne mogu svi da isplaćuju te plate. Zbog toga će to povećanje plata sigurno završiti zatvaranjem nekih grana, vjerovatno obućarske ili tekstilne industrije koja ima masovnu zaposlenost i koje će biti najviše pogođene”, ističe.

Na drugoj strani, doći će do promjene u tržištu rada.

“Opet će se zapošljavati ljudi sa strane, dok će naši odlaziti u inostransto, tako da ta poreska politika bila mnogo potpunije rješenje nego što Vlada ovako, svojom jednostranom mjerom, diže plate podjednako za čitavu privredu, što nije logično”, zaključuje za N1 Milojević.