Evo kako se pravilno suši meso i na kojoj temperaturi: Majstori otkrili cake, bićete oduševljeni
Rezultat dimljenja mesa zavisi od temperature i vrste materijala koji koristimo za dimljenje, ali i od načina na koji je meso pripremljeno i konzervirano. Svi koji se bave pripremom mesa za zimu, bilo da su početnici ili iskusni, slijedeće smjernice će im pomoći da meso pravilno usole, dimi i osuše, kako bi duže trajalo i bilo sigurno za konzumaciju.
Da biste produžili trajnost mesa, morate ga pravilno konzervirati. Tradicionalni postupak konzerviranja uključuje soljenje, dimljenje i sušenje, pri čemu se odstranjuje suvišna vlaga i meso zri. Dimljenje je ključan proces u kojem meso prolazi kroz različite faze, a rezultat zavisi od temperature dimljenja i vrste materijala koji se koristi.
Prvo, važno je da nakon soljenja meso stavite u hladnu, čistu vodu, kako bi voda izvadila višak soli. Komadi mesa ostaju u vodi od sat vremena do jednog dana, u zavisnosti od veličine komada. Nakon toga, meso se dobro opere i ostavi da se ocijedi. Potom, pripremite smjesu soli, slatke začinske paprike i bijelog luka, kojom ćete natrljati meso. Komade mesa treba složiti u posudu, gdje treba ostati sedam dana, uz svakodnevno preslaganje i dosoljavanje. Nakon toga, meso se stavlja u mokru salamuru na još sedam dana. Kada ovaj proces završi, meso se oijcedi i stavlja u pušnicu na dimljenje.
Dimljenje se vrši svaki drugi dan dok meso ne dobije željenu boju. Slanina bi trebala dobiti blago smeđkastu boju, a nakon toga je treba ostaviti na mestu gdje struji vazduh kako bi se osušila. Kada preostalo meso bude spremno za dimljenje, one komade koji se ne dimlju, treba spustiti na niži nivo pušnice i ostaviti da se osuše bez dima.
Kada je riječ o temperaturi dimljenja, razlikujemo hladno i toplo dimljenje. Hladno dimljenje se vrši dimom na temperaturi od 13 do 16°C, najviše do 20°C. Što je dim hladniji, to proces dimljenja traje duže. S druge strane, toplo dimljenje se vrši dimom na temperaturi od 20 do 40°C. Ovo dimljenje je brže, ali meso se istovremeno i termički obrađuje. Za hladno dimljenje preporučuje se suvo vreme, s temperaturama između 2 i 4 stepena i vlažnošću vazduha od 75 do 80 procenata.
Za dimljenje mesa, najčešće se koristi piljevina, jer ona ima osobinu tinjanja. Piljevina od drveća poput hrasta, bukve, graba, jove, bagrema, breze, kao i voćnih vrsta, idealna je za dimljenje. Bukovina se, međutim, ne preporučuje za dimljenje slanine jer može dati neugodan gorak okus. Najbolje vrste drveta za dimljenje su breza i jova, jer daju standardan, ugodan okus, a imaju nizak sadržaj smola, što je važno za kvalitet dimljenog mesa.
Preporučena vremena dimljenja za različite vrste mesa su:
Manji komadi mesa se dime 20 dana,
Plećke i šunke se dime tri do četiri nedjelje.
Prateći ove savjete, možete osigurati da vaše meso bude pravilno konzervirano, dimljeno i sušeno, te da bude sigurno za konzumaciju tokom cijele zime.