ANALIZA/Trumpove prijetnje Grenlandu, Kanadi i Panami mnogo toga otkrivaju

Imperijalistički planovi Donalda Trumpa o Grenlandu, Kanadi i Panami često zvuče kao obično "brbljanje". Ali postoji metoda u njegovom ekspanzionističkom načinu razmišljanja. Trump se na svoj jedinstven način bori s pitanjima nacionalne sigurnosti s kojima se SAD mora suočiti u novom svijetu oblikovanom usponom Kine, nejednakostima globalizacije, topljenjem polarnog leda i nestabilnošću velikih sila.

Njegov stav također utjelovljuje načelo "Amerika na prvom mjestu" korištenja snage SAD-a za nemilosrdno provođenje uskih nacionalnih interesa, čak i prisiljavanjem manjih, savezničkih sila, piše CNN.

Trumpova razmišljanja o raskidu Ugovora o Panamskom kanalu posebno pokazuju zaokupljenost nove administracije prodorom stranih sila u zapadnu hemisferu. Ovo nije nova briga - to je stalna nit u američkoj historiji, koja datira još od Monroeove doktrine 1820-ih kada su europski kolonijalisti bili prijetnja. Problem je opstao kroz komunističke strahove Hladnog rata. Današnji uzurpatori su Kina, Rusija i Iran.

Trumpovo uvjerenje, u međuvremenu, da bi Sjedinjene Države trebale vladati vrhovnom vlastitom sferom utjecaja također je važan nagovještaj o tome kako bi on mogao upravljati ključnim globalnim žarištima, uključujući rat u Ukrajini i potencijalno čak i na Tajvanu.

Ali njegov neokolonijalizam 21. stoljeća predstavlja veliki rizik i čini se da će sigurno strmoglavo naletjeti na međunarodno pravo. A Trump bi mogao kompromitirati američku moć uništavanjem savezništava izgrađenih generacijama i otuđivanjem svojih prijatelja.

Vojna sila na stolu

Kada je u utorak novinar Trumpa upitao može li isključiti mogućnost da silom ponovno zauzme Panamski kanal ili preuzme strateški važan Grenland.

"Neću se na to obvezati, ne", rekao je Trump u Mar-a-Lagu.

Kanađani su s olakšanjem saznali da novoizabrani predsjednik neće poslati 82. zračno desantnu preko 49. paralele. Rekao je da će samo upotrijebiti ekonomsku silu kako bi pripojio ponosnu suverenu demokraciju na sjeveru i učinio je 51. državom.

Kao i često s Trumpom, njegove su prijetnje dolazile s mješavinom zlobe. Postojao je i karakterističan element farse dok je sin novoizabranog predsjednika, Donald Jr., vozio obiteljski Boeing na Grenland, s likom njegovog oca na kontrolnoj ploči u kokpitu. “Učinimo Grenland ponovno velikim!” novoizabrani predsjednik objavio je na svojoj mreži Truth Social malo prije nego što je njegov sin sletio.

Malo je vjerojatno da će Trump dobiti ono što želi s Kanadom, Panamom ili Grenlandom. Stoga bi njegova strategija mogla biti usmjerena na dobivanje boljih poslova za SAD - možda popust za američke brodove koji prolaze ključnim plovnim putovima između Atlantskog i Tihog okeana, veći američki pristup mineralima rijetkih zemalja na Grenlandu i morske rute otkrivene topljenjem polarnog leda, kao kao i novi trgovinski sporazum s Kanadom koji bi mogao koristiti američkim proizvođačima. Trump bi sigurno bilo što od toga prikazao kao golemu pobjedu koju je samo on mogao postići, čak i ako na kraju budu prilično kozmetičke poput njegovog pakta SAD-Meksiko-Kanada u prvom mandatu.

Ali Trumpove prijetnje konkretiziraju jedno od njegovih vanjskopolitičkih razloga: da bi svaka zemlja trebala jednostrano agresivno slijediti svoje ciljeve na način koji će neizbježno profitirati jake, bogate nacije poput Sjedinjenih Država.

“Kao predsjednik, odbacio sam neuspjele pristupe iz prošlosti i ponosno stavljam Ameriku na prvo mjesto, baš kao što biste vi trebali stavljati svoje zemlje na prvo mjesto. To je u redu - to je ono što biste trebali činiti", rekao je Trump Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2020.

Ovo je doktrina destilirana iz života u kojem je Trump pokušavao uvijek biti najagresivnija osoba u svakoj sobi u potrazi za "pobjedama" nad slabijim protivnicima. To objašnjava njegovu opasku da bi Danska trebala predati Grenland, samoupravni entitet unutar svog kraljevstva, jer je važan za sigurnost SAD-a. Ako ne, Trump je rekao: "Danskoj bih stavio vrlo visoke carine."

Novoizabrani predsjednik također je okarakterizirao odluku SAD-a da preda Panamski kanal 1999. prema sporazumu koji je potpisao Jimmy Carter kao ludost koja je protraćila prednosti američke moći. Lažno je tvrdio da su američki brodovi diskriminirani u tranzitnim naknadama i da Kina, a ne Panama, upravlja plovnim putom. “Panami smo dali Panamski kanal. Nismo ga dali Kini, a oni su ga zlorabili", rekao je Trump neposredno prije nego što je Carterovo tijelo stiglo u Washington prije državnog sprovoda u četvrtak.

Trumpov oštri pristup također objašnjava zašto ne vidi razliku između američkih saveznika i protivnika. On se, na primjer, u utorak požalio da Kanada, najbliži geografski prijatelj Amerike, nestaje s odbrambenog kišobrana SAD-a i stoga bi trebala biti država, a ne nacija. Takvo gledište odbacuje liberalni poredak predvođen SAD-om koji saveze vidi kao ulaganja koja umnožavaju američku moć i štite demokraciju i slobodu.

Kako bi se Trumpov oštar govor mogao obiti o glavu

Trumpova ekspanzionistička vizija odražava vrhunsko samopouzdanje na putu prema njegovom drugom mandatu, koji je odlučan iskoristiti kako bi ostavio trag koji će definirati eru na globalnoj ulozi Amerike.

A njegovo utjelovljenje načela trijumfa jakih nad slabima također bi moglo utjecati na njegov pristup drugim globalnim pitanjima - ponajprije ratu u Ukrajini. U upečatljivom trenutku u utorak, Trump je rekao da razumije strah ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi se država na koju je izvršio invaziju mogla pridružiti NATO-u. "Rusija ima nekoga na svom pragu i mogao bih razumjeti njihov osjećaj o tome", rekao je novoizabrani predsjednik.

Mogućnost da Trump prihvati uvjete Rusije već je bila zabrinjavajuća. Njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, H. R. McMaster, zabilježio je jedan trenutak kada je Putin povukao analogiju između svojih nezakonitih potraživanja Ukrajine i povijesne zabrinutosti SAD-a za njenu hemisferu. “Putin je iskoristio svoje vrijeme s Trumpom da pokrene sofisticiranu i dugotrajnu kampanju za manipuliranje njime”, napisao je McMaster u svojoj knjizi “U ratu sa samim sobom”. Dodao je: "kako bi sugerisao moralnu jednakost između američkih intervencija u Latinskoj Americi i ruske invazije na Ukrajinu, Putin je citirao 'Rooseveltov korolar' Monroeove doktrine."

Trumpova bombastičnost mogla bi oduševiti njegove pristaše. Ali mnogi stranci misle da je to arogantno. Pokušaj zauzimanja Panamskog kanala smatrao bi se geopolitičkim piratstvom. Invazija Grenlanda bila bi ismijavanje međunarodnog prava.

A kanadski premijer Justin Trudeau - čija je ionako osuđena karijera doživjela posljednji udarac zbog Trumpovih prijetnji carinama - u utorak je ismijavao Trumpove planove o Velikom bijelom sjeveru. “U paklu nema šanse da Kanada postane dio Sjedinjenih Država”, napisao je na X.

Ova reakcija pokazuje lošu stranu Trumpovog pristupa. Njegovo maltretiranje američkih prijatelja moglo bi otuđiti cijele populacije. Neki stručnjaci za vanjsku politiku boje se da bi američke prijetnje i pritisak u Latinskoj Americi zapravo mogli gurnuti nacije bliže Kini.

A uvrede o tome da je Kanada bolja kao 51. država vjerojatno će očvrsnuti tamošnje javno mnijenje protiv nadolazećeg američkog predsjednika i otežati sljedećem premijeru sklapanje dogovora s njim.

Trumpovo zanemarivanje patriotizma drugih ljudi također bi moglo zatrovati najdugotrajnija američka prijateljstva. Da ne spominjemo da će zastrašiti cijelu populaciju. "Većina na Grenlandu smatra prilično zastrašujućim i prilično neugodnim... da SAD, na način bez poštovanja, pokazuje da bi željeli kupiti Grenland ili kontrolirati Grenland", Aaja Chemnitz, član danskog parlamenta i stanovnik Grenlanda , rekla je Erin Burnett za CNN.

“Grenland nije MAGA. Grenland neće biti MAGA.”

(CNN, prevod Novi.ba)