Politički potres u Austriji: Ostavka kancelara otvara vrata novim scenarijima

Nakon što je lider ÖVP-a Karl Nehammer otkazao koalicione pregovore sa SPÖ-om, sada se sprema nekoliko scenarija.
 
Pored novih izbora, eventualno bi se mogla formirati koalicija između FPÖ i ÖVP vjerovatno u zavisnosti od toga ko će voditi ÖVP nakon Nehammerove najavljene ostavke. Ako bi došlo do novih izbora, bilo bi teško izaći na izbore prije maja zbog planirane procedure i pratećih rokova, piše oe24.

Još uvijek je nejasno hoće li se kapija FPÖ-a otvoriti nakon Nehammerove najavljene ostavke. On je uvijek isključivao – i prije izbora Nacionalnog vijeća 29. septembra i nakon njega – ulazak u koaliciju s FPÖ-om pod vodstvom stranke Herberta Kickla. Dijelovi ÖVP-a – posebno iz poslovnog krila – naravno nisu skloni plavoj opciji. SPÖ je ionako uvijek isključivao saradnju sa Partijom slobode.

Sam FPÖ je u subotu nakon završetka pregovora bio donekle rezerviran. Lider FPÖ Kickl opisao je i Nehammera i šefa SPÖ-a Andreasa Bablera, ali i saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena, kao “neuspjele”. Kickl sada vidi da je potonji pod “pritiskom da djeluje”.

Van der Bellen nije zadužio Kikla – kao partijskog lidera najjače stranke – već Nehammera, predsjednika drugoplasiranog ÖVP-a, da formira vladu nakon što je postalo jasno da ni ÖVP ni SPÖ ne razmatraju saradnju sa FPÖ-om.

Ako se nakon završetka trosmjernih pregovora između ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a u petak i propasti dvosmjernih pregovora između ÖVP-a i SPÖ-a, ne može formirati održiva vlada, onda će se održati novi izbori za koje određeno vrijeme bi, naravno, bilo potrebno.

Pored nove izborne odluke Nacionalnog vijeća, izbori moraju biti raspisani propisom u Saveznom glasniku zakona. Mora proći 82 dana između roka koji je tamo utvrđen i izbora.

Prije svega, za raspuštanje Nacionalnog vijeća potrebno je rješenje prostom većinom. Osnova za to je zakonodavna inicijativa za federalni zakon koji će prijevremeno okončati zakonodavni period. Ovo mora biti ovjereno od saveznog predsjednika, supotpisano od saveznog kancelara, a zatim objavljeno u Saveznom glasniku zakona. Stupanje na snagu saveznog zakona predstavlja osnovu za raspisivanje novih izbora. Teoretski, Nacionalno vijeće može raspustiti i savezni predsjednik na prijedlog Vlade, ali to se nikada nije dogodilo u Drugoj republici.

Otprilike tri mjeseca od nove izborne odluke do izbora
Nazad na dalju proceduru: Nakon donošenja nove izborne odluke, savezna vlada je dužna raspisati izbore uredbom u Saveznom glasniku zakona. Ovo mora sadržavati izborni dan, koji utvrđuje savezna vlada u dogovoru sa glavnim odborom Nacionalnog vijeća. Osim toga, propis mora sadržavati i rok, koji mora biti osamdeset drugi dan prije dana izbora. Od njega počinju teći različiti rokovi, kao što su oni za imenovanje okružnih izbornih službenika, procjenitelja i konstituiranje izbornih organa. Ali on također utvrđuje različite uslove za pravo glasa, podobnost ili prikupljanje izjava podrške manjih partija. Od nove izborne odluke do izbora potrebno je oko tri mjeseca.

Nacionalno vijeće će se sastati na narednoj zakazanoj sjednici 22. januara. Naravno, može se prethodno sazvati poseban sastanak od 20 predstavnika ili svih predstavnika kluba ako nema 20 predstavnika. U tom slučaju, Nacionalno vijeće se mora sastati u roku od osam radnih dana. Teoretski, to bi bilo moguće prije 22. januara.

Potrebni su brojni koraci
U svakom slučaju, novi izborni predlog se mora podnijeti na sjednici i potom dodijeliti Ustavnoj komisiji, u kojoj će se raspravljati i odobriti na plenarnoj sjednici. Ovo se odvija tokom dva plenarna dana. Ukoliko je potrebno, odluka komisije bi se mogla izbjeći određivanjem roka i prijava bi mogla biti odobrena na dan podnošenja.

Ako je Nacionalno vijeće tada odlučilo da ga raspusti, Vijeće ministara mora donijeti propis sa datumom izbora i rokom 82 dana ranije. Ovaj pravilnik mora sadržavati i zahtjev Glavnom odboru da potvrdi datum – i zahtjev predsjedniku Savezne Republike da ga objavi u Saveznom glasniku zakona.

Ako se pretpostavi da skupštinska procedura i raspisivanje traju dvije do tri sedmice, teško je održati nove izbore prije maja. Za glasanje 27. aprila, krajnji rok bi bio 4. februar. Za izbore prvog vikenda u maju (4. maja), krajnji rok bi bio 11. februar.