Da li je Kadirov srušio azerbejdžanski avion?
Nekoliko dana nakon pada azerbajdžanskog putničkog aviona koji je putovao iz Bakua u čečenski grad Grozni, vlasti i istražitelji pokušavaju razjasniti uzroke koji su doveli do toga da se letjelica u kojoj je putovalo 67 ljudi srušila u Kazahstanu nakon odstupanja od svog plana leta. Preliminarni rezultati istrage sugerišu da je avion "pretrpio vanjske fizičke i tehničke smetnje" na svom putu, prema avioprevozniku Azerbaijan Airlines (AZAL).
Azerbejdžanski istražitelji, naime, sugerišu da se nesreća dogodila nakon što je ruski sistem protivzračne odbrane oštetio avion dok je letio iznad Čečenije, što bi moglo uzrokovati tragediju.
U centru svega što se događa u Čečeniji je Ramzan Kadirov, najviši politički i vojni autoritet na toj teritoriji i Putinov moćnik. Nepoznanice oko onoga što se dogodilo sve su veće dok azerbejdžanski, kazahstanski i ruski istražitelji pokušavaju razjasniti činjenice i moguću rusku odgovornost za nesreću, što ističu azerbejdžanski i brojni međunarodni mediji.
Nakon 17 godina držanja vlasti željeznom rukom uz podršku Putina, pod autoritarnim vodstvom i s dugom historijom optužbi za nasilje i represiju, Kadirov je najviša politička i vojna vlast u Čečeniji. Područje koje se nalazi na rubu Kavkaza ima složenu historiju obilježenu nestabilnošću i nasilnim sukobima, uglavnom protiv Rusije. Prvo protiv carske Rusije, zatim protiv SSSR-a (koji je dominirao teritorijom kroz brutalnu represiju protiv Čečena) i konačno protiv Ruske Federacije, što je dovelo do dva čečenska rata.
Tokom drugog sukoba, početkom 21. stoljeća, novoizabrani Putin imenovao je Ahmeda Kadirova, bivšeg separatističkog vođu koji je promijenio stranu da se prikloni Moskvi, za čelnika teritorije. Tri godine nakon njegovog ubistva, njegov sin Ramzan došao je na vlast uz Putinovu podršku kako bi pokorio teritoriju.
Kadirov vlada Čečenijom željeznom rukom posljednjih 17 godina, provodeći strogu kontrolu nad institucijama i medijima, brutalnu represiju protiv neistomišljenika (njegov režim je optužen za mučenje i proizvoljna pogubljenja) i stroga islamizaciju javnog života na cijeloj teritoriji.
Njegov autoritarizam, sistematsko nasilje nad neistomišljenicima i kršenje ljudskih prava u Čečeniji učinili su ga Kremljovim "ratnim gospodarom" u očima Zapada. Kadirova se smatra ključnim igračem u nastojanju Moskve da zadrži kontrolu nad historijski nasilnom i separatističkom regijom, strateškom lokacijom u podnožju Kavkaza i na problematičnoj granici s Gruzijom.
Kadirov (Čečenija, 1976.) sebe smatra "običnim vojnikom" Putina: osim što je predsjednik Čečenske Republike integrirane u Rusiju, on je general-pukovnik proruske paravojne jedinice zadužene za održavanje kontrole nad regiji. Njegova nepokolebljiva lojalnost Putinu učinila ga je jednim od njegovih najbližih saradnika, iako su i u Kremlju svjesni da je on ključna figura za stabilnost u Čečeniji i da je njegova lojalnost Moskvi ključna za interese ruskog predsjednika. Doista, Kadirov je kritikovao, bez posljedica, neke od ruskih vojnih akcija u Ukrajini, iako ne dovodi u pitanje svoju lojalnost Moskvi.
Pad aviona Azerbaijan Airlinesa ponovno je stavio Čečeniju i Kadirovljev režim u centar pažnje: azerbejdžanski istražitelji tvrde da su hici iz Pantsir-S1, ruskog protivzračnog odbrambenog sistema oštetili avion dok je letio iznad Čečenije, prisilivši ga da se promijeni kurs i padne u Kazahstanu. Ruske vlasti sada kažu da je zračni prostor Groznog zatvoren zbog manevara protivzračne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih letjelica, ali je glasnogovornik Kremlja odbio dalje komentarisati dok se službena istraga ne završi.
Azerbejdžanske vlasti zatražile su da se Rusija smatra odgovornom za nesreću nakon što su pronašle dokaze da je ruski napad uzrokovao nesreću, uključujući rupe od granata na trupu aviona. Glasnogovornik azerbejdžanske vlade zatražio je službenu ispriku i objašnjenje Rusije zašto nije dopustila slijetanje aviona na druge aerodrome na jugu Rusije: "Ako neko misli da smo saveznici Rusije i zato na sve zatvaramo oči, onda oni griješe", rekao je Rasim Musabayov za The New York Times.
Kadirovljeva vlada u Čečeniji navodno je ponudila Azerbejdžanu pomoć u rješavanju incidenta, ali su azerbejdžanske vlasti glatko odbile ponudu i ograničile se na zahtjev da Rusija preuzme odgovornost za nesreću, navodi azerbejdžanski medij Kalibar.