Čudesni izvor probiotika: Zašto bi kefir trebao postati neizostavan dio naše prehrane?
Uz makronutrijente, važnu ulogu u našem zdravlju igraju i probiotici "dobre" bakterije koje povoljno djeluju na zdravlje probavnog sistema.
Probiotici se prirodno nalaze u fermentiranim proizvodima poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija. Oni doprinose ravnoteži crijevne mikroflore, koja ima ključnu ulogu u probavi, imunitetu i općem zdravlju. Sve je više istraživanja koja povezuju zdravlje crijeva s raspoloženjem, metabolizmom i smanjenjem upalnih stanja, čineći probiotike neizostavnim dijelom zdrave prehrane.
Kefir je fermentirani mliječni napitak bogat probioticima, koji se smatra jednim od najzdravijih fermentiranih proizvoda. Nastaje fermentacijom mlijeka pomoću kefirnih zrnaca, koja sadrže kombinaciju bakterija mliječne kiseline i kvasaca. Ovaj proces daje kefiru specifičan kiselkasto mliječni okus i blago gaziranu teksturu.
Poboljšanje probave: Kefir je bogat probioticima koji pomažu u održavanju zdrave crijevne mikroflore. To može smanjiti probavne smetnje poput nadutosti, zatvora i sindroma iritabilnog crijeva.
Jačanje imunološkog sustava: Probiotici iz kefira doprinose jačanju obrambenih mehanizama organizma, a kefir također sadrži spojeve s antimikrobnim svojstvima.
Podrška zdravlju kostiju: Budući da je dobar izvor kalcija, magnezija i vitamina K2, kefir može doprinijeti zdravlju kostiju i smanjenju rizika od osteoporoze.
Smanjenje upala: Kefir sadrži spojeve koji mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa u tijelu, što je korisno za osobe s hroničnim upalnim stanjima.
Regulacija razine šećera u krvi: Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija kefira može poboljšati osjetljivost na inzulin i pomoći u kontroli razine šećera u krvi.
Sastav mikroorganizama: Kefir sadrži širu paletu probiotičkih bakterija i kvasaca u usporedbi s jogurtom.
Tekstura i okus: Kefir je rjeđi i ima kiselkastiji te blago gaziran okus.
Fermentacija: Proces fermentacije kefira traje duže i uključuje različite mikroorganizme.
Kefir se može piti sam ili koristiti kao baza za smoothieje, preljeve za salate, pa čak i kao zamjena za mlijeko u receptima. Može se pronaći u mliječnom, biljnom (kokosovom, sojinom, bademovom) ili vodeno-fermentiranom obliku. S obzirom na sve zdravstvene prednosti koje nudi, svakako ga vrijedi uključiti u prehranu, prenosi žena.hr.