Kraj političke nestabilnosti u Francuskoj: Macron imenovao centristu Bayroua za premijera

Predsjednik Emmanuel Macron imenovao je lidera centrista Francoisa Bayroua za novog premijera Francuske, u nastojanju da okonča mjesece političkih previranja.

Bayrou, saveznik Macrona, gradonačelnik je iz jugozapadne Francuske i lider stranke MoDem. Zadatak predsjednika sada je osigurati da Bayrou ostane na toj funkciji duže od svog prethodnika.

Prošlo je devet dana otkako su francuski poslanici smijenili bivšeg pregovarača za Brexit Michela Barniera. Macron je na polovini svog drugog mandata, a Bayrou će biti njegov četvrti premijer ove godine.

Francuska politika je u zastoju otkako je Macron tokom ljeta raspisao vanredne parlamentarne izbore. Anketa za BFMTV provedena u četvrtak pokazala je da je 61 posto francuskih birača zabrinuto zbog političke situacije. Macron je obećao ostati na funkciji do kraja svog drugog mandata 2027. godine, uprkos Barnierovom padu prošle sedmice.

Macron je u četvrtak prekinuo putovanje u Poljsku i očekivalo se da će sinoć imenovati novog premijera, ali je najavu odgodio za petak ujutro.

Nakon toga se sastao s Bayrouom (73) u Jelisejskoj palati na sastanku koji je trajao sat i 45 minuta, a francuski mediji su ga opisali kao napet. Bayrou će se preseliti u rezidenciju premijera u Hôtel Matignon. Njegov trenutni izazov bit će formiranje vlade koja neće biti srušena na isti način kao prethodna u Nacionalnoj skupštini.

Macron je već održao okrugle stolove s liderima svih glavnih političkih stranaka, osim krajnje lijeve Francuske nepokorene (LFI) Jean-Luca Mélenchona i krajnje desnog Nacionalnog fronta Marine Le Pen.

Pitanje je hoće li uspjeti uvjeriti stranke s lijevog centra da se pridruže Bayrouovoj vladi ili barem pristanu na pakt kako ga ne bi svrgnuli. Barnier je na funkciji ostao samo tri mjeseca, a poslanici LFI-a već su najavili da će predložiti novi glas o nepovjerenju.

Francuski mediji ranije su citirali još jednog potencijalnog kandidata, bivšeg ministra vanjskih poslova Jean-Yvesa Le Driana, koji je izjavio da je odbio funkciju jer je u kasnim sedamdesetim godinama.

Barnier je smijenjen nakon što su poslanici Nacionalnog fronta Marine Le Pen podržali ljevičare u odbacivanju njegovih planova za povećanje poreza i smanjenje troškova od 60 milijardi eura (50 milijardi funti). Cilj mu je bio smanjiti budžetski deficit Francuske, koji će ove godine iznositi 6,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema političkom sistemu Pete Republike, predsjednik se bira na pet godina, a zatim imenuje premijera, čiji kabinet predsjednik potom potvrđuje.

Neuobičajeno, predsjednik Macron je tokom ljeta raspisao vanredne izbore za parlament nakon loših rezultata na izborima za EU u junu. Ishod je ostavio Francusku u političkom zastoju s tri velika politička bloka: lijevim, centrističkim i krajnje desnim.

Na kraju je odabrao Barniera da formira manjinsku vladu oslonjenu na Nacionalni front Marine Le Pen za opstanak. Sada Macron nastoji obnoviti stabilnost bez oslanjanja na njenu stranku.

Tri stranke lijevog centra – socijalisti, zeleni i komunisti – odvojile su se od radikalnije lijeve LFI i sudjeluju u pregovorima o formiranju nove vlade. Međutim, jasno su dali do znanja da žele vidjeti ljevičarskog premijera po njihovom izboru ako će se pridružiti širokoj koaliciji.

"Rekao sam vam da želim nekoga iz lijevih i zelenih, a mislim da gospodin Bayrou nije ni jedno ni drugo", rekla je liderka Zelenih Marine Tondelier za francusku televiziju u četvrtak, dodavši da ne vidi kako centristički tabor, koji je izgubio parlamentarne izbore, može zadržati funkciju premijera i zadržati iste politike.

Carole Delga, liderka socijalista iz južne Francuske, rekla je da su Francuzi ogorčeni situacijom, koju je uporedila s lošim filmom. Sebastien Chenu, poslanik Nacionalnog fronta, rekao je da za njegovu stranku nije toliko bitno koga Macron izabere koliko politička linija koju odabere. Ako Bayrou želi rješavati pitanja imigracije i krize troškova života, "pronaći će saveznika u nama", dodao je.

Odnosi između lijevog centra i radikalne LFI Jean-Luca Melenchona očigledno su se narušili zbog odluke tri stranke da nastave pregovore s predsjednikom Macronom.

Nakon što je lider LFI-a pozvao svoje bivše saveznike da se klone koalicijskog dogovora, Olivier Faure iz Socijalista rekao je za francusku televiziju da "što Melenchon više viče, to ga manje čuju".

U međuvremenu, Marine Le Pen pozvala je novu vladu da uvaži politike njene stranke o krizi troškova života izgradnjom budžeta koji "ne prelazi crvene linije svake stranke".

Privremena vlada Michela Barniera predložila je zakon koji bi omogućio da se odredbe budžeta za 2024. godinu nastave i naredne godine. Međutim, zamjenski budžet za 2025. morat će biti odobren kada nova vlada preuzme dužnost.