Južna interkonekcija: Kako će plinovod povezati BiH s LNG terminalom na Krku?
Iako Bosna i Hercegovina godišnje troši 300 miliona kubnih metara plina, već gotovo deceniju nije realiziran projekt plinovoda Južna interkonekcija, koji bi omogućio povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj. Tehnički aspekti plinovoda nisu sporni, ključni razlog za odgađanje implementacije je političko natezanje oko toga ko će upravljati infrastrukturom koja bi omogućila BiH alternativu za ruski plin, koji trenutno stiže Turskim tokom kroz Srbiju.
Za realizaciju ovog projekta veliki interes imaju i političari iz Hrvatske i BiH. HDZ BiH, pod vodstvom Dragana Čovića, zagovara povezivanje preko novoosnovane kompanije u Mostaru, dok političari iz bošnjačkog političkog bloka smatraju da je najbolje rješenje za projekt uloga sarajevskog “BH – Gasa”.
Mapa Južne interkonekcije
Projekt plinovoda Južna interkonekcija, koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, prostirao bi se na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, s krakom za Mostar. Ukupna dužina trase iznosila bi 180 kilometara, a projekt je procijenjen na oko 100 miliona eura.
Planirani plinovod će se spojiti s plinificiranim dijelom BiH – od Travnika, preko Zenisce, Visokog i Sarajeva do krajnjeg istoka zemlje.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, ranije je naglasio važnost hrvatske investicije u izgradnju plinovodne mreže, koja bi trebala povezivati Dugopolje s Zagvozdom, Imotskim i dalje prema Grudama. Uz to, Hrvatska vlada planira ulaganje od 570 miliona eura u infrastrukturu, uključujući proširenje LNG terminala na Krku, koji će godišnje moći obraditi 6,1 milijardu kubnih metara plina, što predstavlja ključnu investiciju za sigurnost opskrbe plinom.
Južna interkonekcija na dnevnom redu sjednice Parlamenta FBiH
U Sarajevu se trenutno razmatra zakon o Južnoj interkonekciji na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Ovaj zakon je prethodno inicirala SDA, a očekuje se da će na njega biti podneseni amandmani u skladu s presudama Ustavnog suda BiH.
Uoči sjednice, stigla je i poruka američke ambasade u BiH, u kojoj se zakonodavcima u Parlamentu FBiH skreće pažnja na važnost ovog zakona za budući napredak BiH, te im se sugerira da izaberu podršku građanima BiH, a ne ruskim interesima.
(Izvor: N1 BiH)