Popović: Ruske sankcije Turskoj, šansa za Srbiju
Predsjednik Srpske narodne partije Nenad Popović izjavio je danas da srpska privreda ne bi smjela da propusti šansu nakon uvođenja ruskih sankcija Turskoj i predlaže da vlada u budžetu za 2016. obezbjedi dodatna sredstva kojima će stimulisati veću proizvodnju i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusiju.
S obzirom da naša zemlja ima veliki, neiskorišteni potencijal za proizvodnju hrane, Popović ukazuje da treba iskoristiti zabranu uvoza turskog voća i povrća i pojedinih mesnih prerađevina u Rusiju od 1. januara 2016. godine.
Podsjećajući da je srpska privreda u prethodnih godinu i po dana propustila već jednu šansu jer nije uspjela da poveća izvoz na rusko tržište poslije uvođenja recipročnih sankcija između Rusije i EU, Popović kaže da bi vlada zbog novonastale situacije morala još jednom da razmotri i odustane od namjere da čak i nominalno smanji Agrarni budžet i subvencije poljoprivrednim proizvođačima u 2016. za oko 110 miliona dinara.
Takođe, dio novca u budžetu za narednu godinu trebalo bi odvojiti i za subvencionisanje kamata na kredite, koje bi banke odobravale kompanijama sa ugovorenim izvoznim poslovima na ruskom tržištu, kaže Popović u autorskom tekstu u "Večernjim novostima" .
Za te namjene, dodao je on, mogao bi da se iskoristi i dio sredstava Fonda za razvoj i Agencije za osiguranje i podsticanje izvoza, u suprotnom, ukoliko vlada ne pomogne domaćim privrednicima da iskoriste i drugu šansu za proboj na rusko tržište, pitanje je da li će im se nova, treća prilika uopšte i ukazati.
Upozorava da se kompanije iz drugih zemalja svijeta neće, kako kaže, libiti da pojure i zauzmu pozicije na ogromnom tržištu sa više od 150 miliona potrošača i 50 puta većim bruto domaćim proizvodom od Srbije.
Koliko se prostora danas otvara na ruskom tržištu, najbolje svjedoči podatak da je turski izvoz u Rusiju prošle godine vredio 6,6 milijardi dolara, kaže Popović i dodaje da ako se srpske firme izbore za samo dva posto tog "kolača", izvoz naših kompanija u Rusiju povećao bi se za više od 130 miliona dolara, ili za čak 20 posto.
Popović smatra da je osim za poljoprivredne proizvođače i prerađivačku industriju, ovo velika šansa i za razvoj srpskog turizma i obnovu posustalog građevinarstva.
Ukazujući da je samo u toku prošle godine Tursku posjetilo blizu pet miliona ruskih turista, koji tamo godišnje u prosjeku troše skoro četiri milijarde dolara, što je oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda Srbije, Popović smatra da bi dio njih, uz agresivniji nastup tur operatera na ruskom tržištu, mogao da se dovede u Srbiju.
Također, država bi garancijama mogla da stane i iza naše građevinske operative kako bi ponovo zauzela mjesto kakvo je nekada imala u Rusiji.
Popović podsjeća da srpske kompanije, trenutno u ukupnom uvozu Rusije učestvuju sa zanemarljivih 0,35 posto i da se taj udio ne može bitnije povećati bez snažnije institucionalne, finansijske, logističke i svake druge podrške države.
"Na nama je samo da tu šansu iskoristimo, u suprotnom to mjesto će zauzeti neko drugi, možda baš oni koji od nas u pola glasa traže da uvedemo sankcije Rusiji", napominje on.
Država bi pored Ministarstva, Kancelarije, skupštinskog Odbora i drugih institucija za evropske integracije, trebalo hitno da osnuje makar jednu instituciju koja bi se bavila podsticanjem našeg izvoza na rusko tržište - Kancelariju za ekonomsku saradnju sa Rusijom, zaključuje Popović.
(Tanjug)