Nova studija otkriva: Sitnica u govoru koja može ukazivati na Alzheimerovu bolest

Trenutno nije poznato šta uzrokuje Alzheimerovu bolest, ali smo upoznati kako izledaju simptomi te bolesti i kako izgledaju rani simptomi. To podrazumijeva znakove koji se kriju u našem govoru.

Naučnici sa Univerziteta u Bostonu razvili su novi algoritam umjetne inteligencije koji analizira govorne obrasce osoba sa blagim kognitivnim oštećenjima (MCI). Može predvidjeti progresiju od MCI do Alzheimerove bolesti u roku od šest godina sa tačnošću od 78,5 posto.

Studija tima, objavljena u junu, nastavlja njihovo prethodno istraživanje, gdje su obučili model – koristeći glasovne snimke preko 1.000 pojedinaca – za precizno otkrivanje kognitivnih oštećenja.

Njihov novi algoritam je obučen na transkribovanim audio snimcima 166 osoba sa MCI, starosti 63–97 godina.

Kako je tim već upoznat sa time kako se razvija Alzheimerova bolest, mašinsko učenje bi se moglo koristiti za pronalaženje znakova u njihovom transkribovanom govoru koji povezuju 90 ljudi čije će kognitivne funkcije pasti u Alzheimerovu bolest.

Jednom obučen, algoritam bi se tada mogao primijeniti na drugi način: da se pokuša predvidjeti rizik od Alzheimerove bolesti iz transkripata govornih uzoraka koje nikada ranije nije istražen. Ostali važni faktori, uključujući dob i spol koji su sami prijavili, dodani su kako bi se dobio konačni prediktivni rezultat.

"O rezultatu možete razmišljati kao o vjerovatnoći, vjerovatnoći da će neko ostati stabilan ili preći u demenciju", kaže informatičar Joanis Pashalidis sa Univerziteta u Bostonu.

"Željeli smo predvidjeti šta će se dogoditi u narednih šest godina – i otkrili smo da možemo razumno napraviti to predviđanje sa relativno dobrim povjerenjem i preciznošću. To pokazuje moć umjetne inteligencije."

S obzirom da trenutno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, mogli biste se zapitati koja je korist od ranog otkrivanja bolesti, ali mi imamo tretmane koji donekle mogu pomoći u liječenju Alzheimerove bolesti, a oni se mogu započeti ranije.

Štaviše, rano otkrivanje nam daje više mogućnosti da proučimo bolest i njenu progresiju i odatle razvijemo potpuno efikasan tretman. Oni za koje se zna da će razviti Alzheimerovu bolest mogu unaprijed sudjelovati u kliničkim ispitivanjima.

Postoji mnogo toga što bi se moglo svidjeti ovom pristupu, ako se može dalje razvijati. To je vrsta testa koja se može obaviti brzo i jeftino, čak i kod kuće, i bez ikakve specijalističke opreme.

Ne trebaju nikakve injekcije ili uzorci, samo snimak, a u budućnosti bi se čak mogao pokrenuti i putem aplikacije za pametne telefone.

"Ako možete da predvidite šta će se dogoditi, imate više mogućnosti i vremenskog okvira da intervenišete lijekovima, i barem pokušate da održite stabilnost stanja i spriječite prelazak u teže oblike demencije", kaže Paschalidis.

Ovdje korišteni snimci bili su poprilično grubi i lošeg kvaliteta. Sa čistijim snimcima i podacima, tačnost algoritma će vjerovatno postati još bolja.

To bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja kako Alzheimerova bolest utiče na nas u vrlo ranim fazama i zašto se ponekad razvija iz MCI, a ponekad ne.

"Nadamo se, kao i svi, da će biti dostupnih sve više tretmana za Alzheimerovu bolest“, kaže Paschalidis, piše ScienceAlert.