Stotine hiljada građana na ulicama: Da li Gruziji prijeti građanski rat?
Gruzija se ponovo našla u političkoj krizi, koja prijeti da eskalira u nasilje, pa čak i u još jedan građanski rat. Trenutna vlada dodatno podgrijava napetosti, a nije isključeno da bi, u slučaju pada, mogla pozvati ruske patrone u pomoć. Također, moguće je da se zemlja suoči s rizikom dvovlašća.
Kako ističe gruzijski politolog David Kakabadze, prosvjedi se šire, štrajkuju škole, fakulteti i brojne državne institucije, dok brutalnost policije izaziva suprotan efekt – sve više ljudi izlazi na ulice. "Čini mi se da ova vlast broji svoje posljednje dane," rekao je Kakabadze za Jutarnji list, dok je bio nedaleko od gruzijskog parlamenta, gdje se okupljaju antivladini demonstranti.
Prosvjedi, koji već peti dan traju, nisu ograničeni samo na glavni grad Tbilisi, već se održavaju i u gradovima poput Gorija, Kutaisija, Batumija i Zugdidija. Povod za njih bila je odluka vladajuće proruske stranke Gruzijski san da na četiri godine zamrzne pregovore o članstvu u EU i sve zajedničke programe, planirajući ih nastaviti tek 2028. Premijer Irakli Kobahidze tu odluku pravda ekonomskim reformama, ali za većinu Gruzijaca, kojih prema anketama više od 75% podržava ulazak u EU, to je bila "posljednja kap strpljenja".
Ustav Gruzije navodi članstvo u euroatlantskim integracijama, uključujući EU i NATO, kao strateški cilj, ali trenutna vlast ignorira volju većine stanovništva. Prema nezavisnim izvorima, na protestima u Tbilisiju sudjeluje oko 200 hiljada ljudi, dok proruska agencija TASS umanjuje broj demonstranata na "jedva desetak hiljada".
Policija i paravojne prorežimske grupe koriste brutalne metode, ali to samo dodatno motivira građane da se pridruže protestima. Kakabadze upozorava da režim prijeti građanskim ratom kako bi zastrašio ljude, podsjećajući na prethodna bolna iskustva Gruzije. Također, smatra da je Moskva požurila s pritiscima kako bi zadržala Gruziju pod svojom kontrolom, što je rezultiralo kontraproduktivnim efektom – masovnim općenarodnim protestima.
Zapadne sile, uključujući Bruxelles i Washington, reagovale su obustavom strateškog partnerstva s Gruzijom. Premijer Kobahidze ipak vjeruje da će se odnosi obnoviti dolaskom Donalda Trumpa na vlast. Odluka o zamrzavanju pregovora s EU naišla je na podršku Moskve, koja je odmah čestitala vlastima u Tbilisiju.
Demonstranti traže nove izbore, smatrajući trenutnu vlast nelegitimnom. Proeuropska predsjednica Salome Zurabišvili odbija napustiti funkciju, uprkos isteku mandata, jer smatra da parlament, formiran bez opozicije, nije legitiman. Istovremeno, vladajući Gruzijski san nastoji nametnuti za predsjednika Mihaila Kavelašvilija, bivšeg nogometaša i političara poznatog po antieuropskim stavovima. Opozicija to vidi kao još jedan korak prema jačanju proruskog utjecaja.
Kakabadze upozorava da Gruziji prijeti paralelna vlast, što bi dodatno destabiliziralo zemlju. "Vlast je spremna na sve da bi se očuvala, uz podršku Moskve. Ovo su teški dani za Gruziju, ali istovremeno borba za njenu budućnost i opstanak," zaključuje Kakabadze.