Berlinski SPD pozvao njemačke vlasti: "Obilježite Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici"
Berlinska SPD se zalaže za Dan sjećanja na žrtve genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine.
"Pozivamo Predstavnički dom i Senat da 11. juli 2024. godine proglase danom sjećanja, koji će se ubuduće obilježavati svake godine", rekao je Timur Šarić iz SPD Charlottenburg-Wilmersdorf njemačkoj novinskoj agenciji.
Predložio je da se 11. juli 2025. godine u Berlinu obilježava kao 30. godišnjica genocida nad više od 8.000 ljudi i da se sjećaju žrtava. "Bilo bi poželjno da Senat i Parlament kontaktiraju udruženja žrtava i preživjelih i bosansku zajednicu u Berlinu.
Zamisliv bi bio komemorativni događaj ili isticanje bosanskohercegovačke zastave ispred javnih zgrada, rekao je Šarić. S njegove tačke gledišta, druga mogućnost bi bila da se Brandenburška kapija osvijetli u bosanskim nacionalnim bojama.
Na svojoj partijskoj konferenciji 23. novembra, berlinski SPD donio je sličnu odluku. Važno je i edukovati škole o ratovima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih, a time i o genocidu u Srebrenici, piše list.
Više od 8.000 žrtava
Tokom rata u Bosni, bosanski Srbi su 11. jula 1995. godine i narednih dana ubili više od 8.000 muslimana, većinom muškaraca i mladića, u tadašnjoj zaštitnoj zoni UN-a Srebrenica. Žene, djevojke i djeca deportovani su autobusima na prve linije fronta na području pod kontrolom bosanske vojske.
Presude Tribunala za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde pravno su utvrdile genocidnu prirodu masakra u Srebrenici. Tadašnji politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i komandant takozvane Armije bosanskih Srba Ratko Mladić osuđeni su na doživotnom zatvoru pred Međunarodnim sudom pravde.
Rezolucija UN usvojena u maju
U maju ove godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je rezoluciju, koju je uglavnom vodila Njemačka , prema kojoj bi 11. juli trebalo da se obilježava u cijelom svijetu kao "dan razmišljanja i sjećanja" na žrtve Srebrenice. U Srbiji i bh.entitetu Rs, negiranje genocida u Srebrenici i heroizacija počinitelja je u određenoj mjeri državna politika.