Čovjek koji je šokirao Asada: Bivši član al-Qaide odlučio iskoristiti zauzetost Rusije i Hezbolaha
Nakon dosta vremena zatišja i relativne stabilnosti, sukob u Siriji ponovo se zahuktava.
Sirijski pobunjenici jučer su zauzeli značajan dio Alepa, najvećeg grada u zemlji. Predvodnici ove neočekivane akcije su pripadnici skupine Hayʼat Tahrir ash-Sham, sunitske paravojske koju podržava Turska, dok je Sjedinjene Države klasificiraju kao terorističku organizaciju.
Hayʼat Tahrir ash-Sham (HTS), što znači “Organizacija za oslobođenje Levanta”, nastala je u januaru 2017. godine spajanjem nekoliko džihadističkih i islamističkih grupa koje su djelovale u Siriji tokom tamošnjeg građanskog rata. Grupa je nastala da bi se objedinio uticaj pobunjeničkih frakcija i pružio jači otpor režimu Bašara al-Asada i njegovim saveznicima koje predvodi Rusija.
Proklamirani cilj Hayʼat Tahrir ash-Shama (poznatog pod inicijalima HTS) stvaranje je islamske države i ukidanje vladavine porodice Asad kao i njihovog saveznika Hezbollaha iz zemlje.
Skupinu predvodi čovjek za čiju glavu je raspsiana nagrada od 10 miliona dolara
HTs vodi čovjek čije je ratničko ime Abu Mohammad al-Julani, s time da se Julani odnosi na sirijski dio Golanske visoravni, koju je djelomično anektirao Izrael, odakle je rodom. Al-Julani je prekaljeni borac iz sirijskog građanskog rata u koji je ušao kao čovjek sirijske podružnice al-Qa‘ide. Prije nego što je 2016. raskrstio s terorističkom organizacijom koju je osnovao Osama bin Laden, al-Julani je bio emir al-Nusre, sada raspuštene terorističke organizacije koja se borila za al-Qa‘idine ideale u Siriji i bila jedan od glavnih protivnika još radikalnije organizacije Islamska država.
Američki State Department stavio ga je Julanija 2013. godine na popis globalnih terorista, a za informacije koje bi vodile njegovu uhićenju ponudio 10 miliona dolara.
Danas se njegova organizacija smatra najsnažnijom opozicijskom grupom na teritoriju Sirije, a vodstvo tvrdi da je potpuno samostalno od utjecaja bivših partnera iz al-Qa‘ide. Poznato je da je na početku rata u Siriji al-Julani preuzimao odgovornost za bombaške napade, a također je najavljivao udare na zapadnjačke snage, konfiscirao imovinu od vjerskih manjina i slao vjersku policiju da maltretira žene.ž
Međutim, posljednjih godina Julani i HTS imaju promijenjen imidž. Stručnjak Aaron Zelin piše da proteklih godina skupina na “svom teritoriju” promiče “građansku vladavinu” i vojne akcije protiv drugih ekstremističkih skupina. Julani se čak pokušava pokazati kao zaštitnik drugih vjera te je tako prošle godine dopustio da se održi prva misa u dugo godina u crkvi u Idlibu.
Njegovu promjenu primijetili su i u SAD-u. Prva administracija Donalda Trumpa, piše Zelin, 2018. je godine objavila da više ne lovi direktno Julanija. Međutim, unatoč pomacima prema “centru”, Julani je dopustio nekolicini ekstremnih skupina dadjeluju na njegovom teritoriju. Osim toga, u posljednje poznato “puškaranje” s američkim snagama skupina se upustila još 2022. godine.
Velika ofanziva
Velika i neočekivana ofanziva Hayʼat Tahrir ash-Shama počela je dan nakon što su Izrael i Hezbolah objavili prekid vatre u Libanonu. Pobunjenici su zaključili da su saveznici Bašara al-Asada – Hezbolah, Iran i Moskva – slabi i zauzeti drugim bojišnicama te su krenuli u napad. Na društvenim mrežama jučer su podijeljene slike i snimke koje pokazuju da drže sami centar grada – staru gradsku jezgru i Veliku džamiju. Obnovljene borbe u Siriji otvaraju mogućnost da se na Bliskom istoku otvori još jedna bojišnica.
Robert Ford, posljednji američki ambasador u Siriji, u razgovoru za američki ABC News napomenuo je da je proteklih mjeseci Izrael na tom području izveo nekoliko napada na sirijske režimske snage i snage Hezbolaha. Režimske snage drže pod svojom kontrolom oko 70 posto Sirije, ali 30 posto kontroliraju pobunjeničke grupe te se tamo nalaze i strane vojne jedinice.
Tako SAD na sjeveroistoku Sirije, ali daleko od Alepa, ima oko 900 stacioniranih vojnika koji su raspoređeni kako bi spriječili obnovu najopasnijih džihadističkih skupina poput Islamske države, koja je svojedobno punila medijske stupce snimkama dekapitacije zarobljenika.
Na teritoriju Sirije vojne snage ima i Turska, koja ima utjecaj na skupine koje čine Hayʼat Tahrir ash-Sham. I Hezbolah tako ima svoje ljude, a Rusija ima pomorsku vojnu bazu u Tartusu.
Moguć sukob Rusije i Turske?
Charles Lister, dugogodišnji analitičar s američkog Instituta za Bliski istok specijaliziran za Siriju, ocijenio je za ABC da je razvoj događaja značaja. Naime, nekoliko godina su pomaci na vojnoj karti Siriji bili zanemarivi pa je ovo velika promjena. “Potencijal da ovaj pomak ima vrlo značajne posljedice postoji ako se pokaže da su režimske snage nesposobne zadržati teritorij. Moguće je i da to bude događaj koji “mijenja igru”, smatra Lister dodajući da su među rizicima događaja u Siriji i “buđenje” boraca Islamske države.
Prema Fordu, borbe u Alepu bi mogle donijeti još veću destabilizaciju ako “povuku Rusiju i Tursku”, zemlje s kompliciranim odnosima, koje u Siriji štite svaka svoje interese, odnosno ako dođe do njihova izravnog snažnog sukoba.
(N1)