Ukrajinska vojska do kraja godine prelazi na korpusno-brigadni model, šta to znači u praksi
Ukrajinski vojni vrh planira da do kraja kalendarske 2024. godine cjelokupne snage kopnene vojske preustroji u korpusno-brigadni model kako bi odgovorio na sve izazove na frontu.
Ukrajinska vojska suočava se s nizom otežavajućih okolnosti koje usporavaju razvoj postojećih formacija. Nedovoljno uspješna proljetna mobilizacija otežava zadržavanje i rotaciju trupa na najisturenijim pozicijama.
Nedovoljno pripremljene linije odbrane u dubini naglašavaju potrebu za reorganizacijom jedinica ukrajinske vojske. Trenutni koncept strukture snaga temelji se na brigadno-bataljonskom modelu, pri čemu su bataljoni osnovne jedinice koje izvode sve složenije borbene operacije.
Brigadno-korpusni model
Kopnene snage trenutno raspolažu s tri korpusa: 9., 10. i 11. armijskim korpusom. Uz to, zračne jurišne snage uključuju 7. zračno-jurišni korpus, dok marinci imaju 30. korpus marinaca. Još jedan korpus u sastavu Kopnene vojske je u fazi formiranja.
Primjenom ovog modela, mnoge samostalne jedinice i bataljoni formirani nakon preustroja većih jedinica bit će pridodani brigadama, što će značajno unaprijediti rukovođenje i komandovanje.
Trenutna struktura korpusa ukrajinskih kopnenih snaga uključuje četiri do pet brigada mehanizirane pješadije, jednu do dvije tenkovske brigade te podršku jedne artiljerijske brigade. Također, tu su jedinice za izviđanje bespilotnim letjelicama, organizirane na nivou četa ili bataljona.
S druge strane, jurišne brigade će postati ključne za izvođenje manevarskog i ofanzivnog ratovanja, pa će svaki korpus ukrajinskih snaga imati po jednu elitnu, jurišnu brigadu za izvođenje ofanzivnih operacija.
Ovakav pristup obećava veću združenost korpusne artiljerije, čime će podrška prostornim i manevarskim jedinicama biti fleksibilnija i snažnija. U uvjetima ograničene mobilizacije, brigadno-korpusni model omogućava prilagodljivost u operativnoj zoni, omogućujući jedinicama da, pored svojih zona odgovornosti, popunjavaju i manje pokrivene prostore.
Međutim, negativna posljedica ovog modela je smanjenje samoinicijativnosti komandanata nižih jedinica zbog uvođenja novog operativnog nivoa komandovanja.
Dinamične promjene rata
Ukrajinsko-ruski rat, koji traje gotovo tri godine, prošao je kroz nekoliko faza i metoda ratovanja, pri čemu su promjene u formacijskoj strukturi često imale ključan utjecaj.
Ruske snage su započele tzv. "Specijalnu vojnu operaciju" testiranjem koncepta bataljonskih taktičkih grupa. Taj je koncept ubrzo napušten u korist tradicionalnog divizijsko-armijskog modela.
Ukrajinska strana je u ranim fazama rata uspješno koristila bataljonski nivo organizacije, pri čemu se pokazalo da je mehanizirani bataljon kao osnovna jedinica odigrao ključnu ulogu u odbrani Ukrajine. Međutim, trenutni uvjeti i dinamika manevarskog rata, gdje ruske snage imaju stratešku inicijativu, zahtijevaju reorganizaciju kako bi se postigla maksimalna efikasnost ljudskih i tehničkih resursa.