POGLEDAJTE SIMULACIJU ATOMSKOG RATA AMERIKE I RUSIJE! Šta bi sve spržio prvi pogodak (VIDEO)

Portal Time je 2023 godine objavio članak pod nazivom "Evo koliko bi nuklearni rat zapravo bio loš".

"Kako vaše šanse da preživite eksplozije, radijaciju i nuklearnu zimu ovise o tome gdje živite?"

Novinar Max Tegmark kako bi pomogao odgovoriti na to pitanje, radio je sa interdisciplinarnom skupinom naučnika kako bi proizveo znanstveno najrealističniju simulaciju nuklearnog rata koristeći samo neklasificirane podatke.

Kombinirao je detaljno modeliranje nuklearnog ciljanja, putanje projektila, eksplozija i elektromagnetskog pulsa, te načina na koji se crni ugljični dim proizvodi, diže i širi po svijetu, mijenjajući klimu i uzrokujući masovnu glad.

[youtube][/youtube]

Kao što video ilustrira, nije bitno ko započinje rat: kada jedna strana lansira nuklearne projektile, druga ih strana otkrije i uzvrati paljbu prije udara. Balističke rakete s američkih podmornica zapadno od Norveške počinju gađati Rusiju nakon 10-ak minuta, a ruske sa sjevera Kanade nekoliko minuta kasnije počinju gađati SAD. Prvi udari prže elektroniku i električne mreže stvarajući elektromagnetski puls od desetaka hiljada volti po metru.

Sljedeći udari usmjereni su na zapovjedno-kontrolne centre i nuklearna lansirna postrojenja. Interkontinentalnim balističkim projektilima na kopnu potrebno je oko pola sata da prelete od lansiranja do cilja.

Glavni gradovi ciljani su i zato što sadrže vojne objekte i da bi spriječili neprijateljev poslijeratni oporavak. Svaki udar stvara vatrenu kuglu vruću poput jezgre sunca, praćenu oblakom radioaktivne gljive.

Kada bi neko posmatrao sa daljine, bio bi zaslepljen prizorom i vid bi mu bio oštećen.

Širenje vatrene kugle zatim uzrokuje udarni val koji oštećuje zgrade, drobeći one u blizini. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska imaju nuklearne sposobnosti i obvezne su prema članku 5 NATO-a braniti SAD, tako da ih Rusija također napada. Vatrene oluje gutaju mnoge gradove, gdje vjetrovi olujne razine raspiruju plamen, paleći sve što može gorjeti, otapajući staklo i neke metale i pretvarajući asfalt u zapaljivu vruću tekućinu.

Nažalost, recenzirana istraživanja pokazuju da eksplozije, elektromagnetski puls i radioaktivnost nisu najgori dio: nuklearnu zimu uzrokuje crni ugljični dim iz nuklearnih vatrenih oluja. Atomska bomba u Hirošimi izazvala je takvu vatrenu oluju, ali današnje hidrogenske bombe mnogo su jače. Veliki grad poput Moskve, s gotovo 50 puta više ljudi od Hirošime, može stvoriti mnogo više dima i vatrenu oluju koja šalje oblake crnog dima u stratosferu, daleko iznad kišnih oblaka koji bi inače isprali dim.

Mlazne struje na velikim visinama toliko su brze da je potrebno samo nekoliko dana da se dim proširi velikim dijelom sjeverne hemisfere.

Zbog toga je Zemlja ledeno hladna čak i tokom ljeta, pri čemu se poljoprivredna zemljišta u Kansasu hlade za oko 20 stepeni Celzijusa, a druge regije hlade se gotovo dvostruko više. Nedavni znanstveni rad procjenjuje da bi preko 5 milijardi ljudi moglo umrijeti od gladi, uključujući oko 99% onih u SAD-u, Europi, Rusiji i Kini.

Važno je napomenuti da i dalje postoje velike neizvjesnosti, tako da bi stvarni humanitarni učinak mogao biti ili bolji ili gori - razlog da postupite s oprezom.

Očito ne znamo koliko će ljudi preživjeti nuklearni rat. Ali ako je čak i izdaleka tako loše kao što ova studija predviđa, nema pobjednika, samo gubitnika, napisao je na kraju novinar Tegmark.

(Time.com, prevod Novi.ba)