STIŽE MRAČNA ZIMA: Ovo su područja u kojima bi Putin prvo upotrijebio nuklearne bombe!?
Rusija je izmjene u svojoj nuklearnoj doktrini napravila još u septembru 2024. godine, ali predsjednik Vladimir Putin ju je, slučajno ili ne, "potpisao" baš na dan kada je američki predsjednik na odlasku Joe Biden (a i poklopilo se s hiljaditim danom rata), nakon dugog premišljanja, konačno Kijevu odobrio upotrebu američkih dalekometnih projektila za gađanje vojnih ciljeva unutar ruskog teritorija.
Izmjene su u Moskvi "opravdavali" upravo tom američkom najavom, a predsjednik Biden je svoju odluku sada obrazložio potvrdom da se Sjeverna Koreja izravno, sa svojom vojskom, "umiješala" u rat u Ukrajini na strani Rusije. S novom doktrinom, dostavom sjevernokorejskih vojnika te američkim odobrenjem za dalekometne projektile, rat u Ukrajini je ušao u novu fazu, možda i neku vrste kulminacije. Naime, očito je da su svi već iscrpljeni ratom koji ulazi u treću godinu trajanja, a obrisi njegova kraja se ne vide na maglovitom horizontu. Jedno je sigurno, i ruski napadač i ukrajinska odbrana su već dobrano iscrpljeni. Obje strane navode da žele okončati rat 2025., to govore i Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, piše Vlado Vurušić za Jutarnji.hr.
Naime, Ukrajina sve teže podnosi rat, a Rusija se pribojava sve crnjih ekonomskih prognoza za 2025. godinu, koje više ne mogu sakriti ni režimski ekonomisti i mediji. Zajedno se pribojavaju nepredviđenih reakcija novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji "prijeti" svojim nekakvim mirovnim planom. Stoga obje strane žele zauzeti što bolju poziciju. Rusi poduzimaju do sada najveće razarajuće napade na ukrajinsku energetsku i toplinsku infrastrukturu, prijete i rušenjem brana na Dnjepru, a glavne mete raketnih napada bit će Kijev i Odesa
Američka ambasada je u srijedu 20. novembra zatvorila vrata zbog najave novih udara. Zima će biti hladna i teška i Putin je odlučio da Ukrajincima bude posebno teška (bez struje i grijanja), a osim toga želi pred moguće pregovore (mirovni planovi nakon Trumpa se množe, donose ih i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i kineski Xi Jinping) osigurati sebi što povoljniju, a Kijevu vrlo nepovoljnu, gotovo kapitulantsku poziciju.
U Moskvi računaju da bi Trump mogao ukinuti vojnu i finansijsku pomoć Kijevu te prebaciti teret na ionako ne baš jedinstvenu Europu, koja također ima ekonomskih problema. No jedna od glavnih stavki Putina u tom "ukrajinskom ratnom amalgamu" je sijanje straha od mogućeg nuklearnog rata, prvenstveno prema Europi. Doduše, mnogi na Zapadu smatraju da je to Putinov blef te da je i sam svjestan da bi igranje nuklearnim ratom odvelo cijeli svijet, pa time i Rusiju, u totalno uništenje.