Reformistički teolozi u Iranu zagovaraju dvije države za Izrael i Palestinu
Reformistički teolozi u Iranu izazvali su žestoke rasprave nakon što su nagovijestili da bi Teheran mogao preispitati svoj dugogodišnji otpor prema dvodržavnom rješenju za Palestinu, što bi uključivalo priznanje izraelske države. Fraza “Smrt cionizmu” decenijama je ključna ideja iranske revolucije i izražava stav prema Izraelu još od 1979. godine, dok je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) imala sličan stav sve do mirovnih pregovora u Oslu 1990-ih.
Pod bivšim predsjednikom Mohammadom Khatamijem, Iran je predlagao referendum u kojem bi glasali samo potomci onih koji su živjeli na tom području prije cionističke “invazije”, što bi gotovo potpuno isključilo izraelske Jevreje iz biračkog tijela. Iran tradicionalno gleda na Izrael kao na kolonijalni projekt doseljenika, a neki iranski lideri čak su otvoreno negirali Holokaust.
U preokretu, 21. oktobra, skupština predavača i učenjaka u seminariji u Qomu – tijelo sklono reformizmu – izdala je saopćenje pozivajući na “povratak cionističkog režima na zakonske granice prije agresije 1967. godine i formiranje nezavisne palestinske države.” Ova podrška rješenju sa dvije države izazvala je proteste ispred kancelarija skupštine u Qomu nakon džuma-namaza. Konzervativni dnevni list Kayhan nazvao je ovu skupštinu “propagandnom mašinom neprijatelja”, optužujući je za “priznavanje izmišljenog režima Izraela” i karakterizirajući taj stav kao “sramotan i preziran.”
Glavni tužilac Irana također je osudio izjavu skupštine, navodeći potrebu za “korektivnim mjerama,” dok su reformistički mediji sa simpatijama izvještavali o izjavi. Kao odgovor na kritike, skupština u Qomu naglasila je da razumije “gnusne zločine cionističke države” te da ne priznaje Izrael, ali vjeruje da bi nezavisna palestinska država mogla okončati krvoproliće.
Iransko suprotstavljanje dvodržavnom rješenju predstavlja prepreku u izgradnji diplomatskih saveza u regiji, što potvrđuje i njegovo odsustvo sa nedavne konferencije o toj temi u Rijadu. Historičar Arash Azizi smatra da trenutne vojne tenzije između Izraela i Irana ne znače nužno da je ovo neprikladan trenutak za ovakvu raspravu.
“Ovo je sukob između onih koji žele da Iran ostane centar revolucionarnog anti-cionizma i onih koji podržavaju pragmatičnu vanjsku politiku zasnovanu na nacionalnom interesu,” rekao je Azizi. “Iran prolazi kroz tranziciju. Vrhovni vođa ima 85 godina, a vlast se prenosi na novu generaciju. Strategija ‘ni rata ni mira’ više ne funkcioniše.”
Azizi je dodao da je bivši iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif nedavno rekao da su Iranci umorni od vlasti “koja se trudi biti više pro-palestinska nego sami Palestinci.”
Promjena u iranskoj poziciji počela je još pod bivšim predsjednikom Ebrahimom Raisijem. Iran je prošle godine podržao jordansku rezoluciju u Ujedinjenim nacijama – iako sa velikim izmjenama – koja je proglasila dvodržavno rješenje jedinim putem ka miru između Palestine i Izraela, navodi se u Guardianovoj analizi.