Četiri stvari koje treba znati nakon prirodne katastrofe u BiH,a odnose se na prognozu i obavještava
Više je neodgovorenih pitanja nakon nedavnih katastrofalnih poplava i odrona u dijelovima Bosne i Hercegovine, među kojima su ona koja se odnose na odgovornost nadležnih.
Najznačajnije je pitanje ono koje se odnosi na to da li je urađeno sve ono što se moglo uraditi za zaštitu stanovništva i ublažavanje materijalne štete. Ovo pitanje je utoliko više opravdano zbog toga što je predviđeno da se poplave i odroni mogu dogoditi. Zapravo, obavještenje se objavi uvijek kada se utvrdi da je nepogoda izgledna.
Ta obavještenja objavljuju Agencija za vodno područje Jadranskog mora, što je bio slučaj prije katastrofe u Hercegovini, i Agencija za vodno područje rijeke Save. Međutim, iz Agencije za vodno područje rijeke Save su obavijestili na moguće poplave u Krajini, ali ne i na moguće poplave u Kiseljaku, Kreševu i Fojnici. U Krajini poplava nije bilo, ali ih jeste bilo u spomenutim gradovima srednje Bosne.
Zbog toga smo Agenciju za vodno područje rijeke Save pitali zašto je izostalo obavještenje za dio zemlje koji je ipak poplavio.
O izostanku obavještenja za Kiseljak, Kreševo i Fojnicu
Iz Agencije su u odgovoru na upit Klix.ba napomenuli da se njihove nadležnosti uglavnom odnose na upravljanje vodama i vodotocima prve kategorije, i to na vodnom području Save u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zaduženi su za predviđanje poplava u realnom vremenu u vodotocima Save, a uglavnom je riječ o lokacijama hidroloških stanica kojima Agencija upravljaju. Koriste četiri platforme za prognozu poplava, a to su:
Nacionalna platforma za vodno područje Save u Bosni i Hercegovini, i to za slivove Une, Sane (uključujući rijeke Klokot, Unac i Sanica), Vrbasa, Bosne (uključujući Željeznicu, Usoru, Krivaju i Spreču) i Tinje. Ovu platformu su razvile Agencija za vodno područje rijeke Save, Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ), 'Vode Srpske' i Hidrometeorološki zavod Republike Srpske;
Regionalna platforma za čitav sliv Save, koju su razvile Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora;
Regionalna platforma za Drinu, koju su razvile Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora;
Evropska platforma za hidrološku prognozu (EFAS), za koju su u Agenciji za vodno područje rijeke Save istakli da se jedino njome mogu prognozirati bujične poplave.
U Agenciji uvjeravaju da povremeno obaviještavaju o bujicama, koristeći se EFAS-om. No, istakli su šta je problem kod predviđanja bujica.
"Prognoza pojave bujica je nezahvalna i teško ostvariva jer modeli trebaju biti detaljno razvijeni na znatno manjem obuhvatu, kako bi se prostorno mogla locirati eventualna pojava bujica. Drugi aspekt nepouzdanosti prognoze jeste količina padavina koja uzrokuje bujice", naveli su.
Podsjetili su da se prilikom prognoziranja koristi numerički matematski model padavina, tj. koliko će padavina biti i na kolikom području. Shodno tome, simulacija hidroloških i hidrauličkih modela zavise, kako su obrazložili, isključivo od prognoznog modela padavina.