Sve veća saradnja između Rusije i Kine na Arktiku predstavlja ozbiljnu prijetnju za SAD i NATO
Ponuda
Mislite na Vaše zdravlje i obavite ginekološki pregled, papa test i kolposkopiju po odličnoj cijeni!
Povratna karta na relaciji Sarajevo - Beč sa agencijom Biss Tours!
Vrtoglavi popust! Pripremite se za ispite TOEFL, IELTS, KET, PET, FCE za samo 19 KM!
Online kurs računovodstva i knjigovodstva u organizaciji International Open Academy!
Riješite se bolova u mišićima i leđima, zaboravite na umor, glavobolje i nesanicu uz masažu!
Kako se rusko-kineska osovina usmjerava prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim NATO saveznicima, Arktik postaje novo bojno polje za nadmoć u globalnoj geopolitici. Nedavni događaji, poput presretanja ruskih i kineskih bombardera u američkoj identifikacionoj zoni protivvazdušne odbrane (ADIZ) iznad Aljaske u julu, naglašavaju sve jače partnerstvo između ove dvije države. Iako Rusija i Kina već desetljeće rade na jačanju svojih pozicija na Arktiku, zapadni saveznici, naročito SAD i NATO, tek sada počinju shvatati ozbiljnost prijetnje.
Arktik je od ključnog značaja za rusku vojnu strategiju, posebno u pogledu održavanja nuklearnog odvraćanja prema SAD-u. U slučaju nuklearnog sukoba, ruske balističke rakete bi vjerovatno bile ispaljene iz podmorničkih baza na poluostrvu Kola, prolazeći kroz loše nadgledan vazdušni prostor iznad Grenlanda. Topljenje leda na Arktiku dodatno otežava situaciju, jer omogućava lakšu komercijalizaciju ruskih arktičkih obala, ali i izaziva prijetnje zbog većeg brodskog prometa.
Rusija kontinuirano jača svoje prisustvo na Arktiku od 2014. godine, ulažući u vojnu infrastrukturu, protuvazdušnu odbranu i precizno navođene rakete. Kina, s druge strane, jača svoju poziciju kroz civilnu i vojnu saradnju s Moskvom, investicijama u infrastrukturu i istraživačke projekte na Arktiku, uključujući ledolomce i podvodna vozila. Zajednički projekti, poput ulaganja u Rosatom i kinesku kompaniju Hainan, dodatno učvršćuju ovu saradnju, omogućavajući Rusiji kontrolu nad arktičkim obalama i boljom zaštitom podmornica sa balističkim projektilima.
Ova saradnja izaziva veliku zabrinutost u NATO-u. Nedovoljna prisutnost zapadnih vojnih snaga, slaba infrastruktura i nedostatak nadzornih sistema na Arktiku čine SAD i njihove saveznike ranjivima na ruske i kineske poteze. Pritisak na NATO saveznike, kao što su Kanada, Norveška i Danska, da pojačaju svoju prisutnost i kapacitete u regiji, dodatno otežava situaciju jer ove države već ulažu sredstva u pomoć Ukrajini i druge strateške ciljeve.
Zaključno, Arktik postaje sve važnija tačka geopolitičkih tenzija, a kako vrijeme odmiče, NATO mora osmisliti strategiju koja će biti dovoljno snažna da odgovori na izazove koje predstavljaju Rusija i Kina.