Burno na sastanku Vijeća EU: Hrvatska protiv nastavka pregovora Srbije s EU
Hrvatski glas, prema svemu sudeći, i dalje je protiv prijema Srbije u Europsku uniju.
Srbija od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Prošlog tjedna, na zatvorenim sastancima u Vijeću EU, pojavila se ideja da bi, uz otvaranje prvog klastera pregovaračkih poglavlja s Albanijom, trebalo stvoriti "zamah" i dopustiti otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom. Nekoliko država članica se zalaže za to, među kojima su Italija, Francuska i Španjolska, ali ne i Njemačka. Hrvatska je, kako neslužbeno doznajemo, izrazila suzdržanost i pozvala na oprez.
Vladavina prava
Priča se zakotrljala nakon sastanka Vijeća za opće poslove u utorak prošlog tjedna. Na tom sastanku, na kojemu Hrvatsku zastupa državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić, raspravljalo se o stanju vladavine prava u svim državama članicama, ali i u državama kandidatkinjama. Tom dijelu sastanka, posvećenom kandidatkinjama, prisustvovali su i predstavnici Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Dan kasnije, na sastanku Corepera, koji se skraćeno naziva Odbor stalnih predstavnika (veleposlanika 27 država članica) u Vijeću Europske unije, nekoliko je država iskoristilo tu činjenicu da se raspravlja o otvaranju prvog klastera s Albanijom, kao i da je dan ranije raspravljano o vladavini prava u zemljama kandidatkinjama, te se na temelju tih dviju činjenica založilo za ideju otvaranja novog klastera pregovaračkih poglavlja i sa Srbijom. Neke zemlje, prema jednoj informaciji iz Bruxellesa, navodno su argumentirale da je rasprava na Vijeću za opće poslove dan ranije pokazala da je vladavina prava u Srbiji na takvoj razini da se može napraviti sljedeći korak i pomak u pregovorima. Izvor tvrdi da su u tom trenutku Hrvatska i još barem jedna država članica upozorile da se ne smije rasprava od dan ranije koristiti kao dokaz spremnosti Srbije, te da Srbija ionako samo "govori što Europska unija želi čuti", i da u pomnoj analizi tek treba vidjeti ispunjava li Srbija mjerila za takav pomak u pregovorima. Relevantni dokumenti Komisije i drugih europskih institucija ne pokazuju da je vladavina prava u Srbiji ojačala.
Nakon takvih pomalo disonantnih tonova, mađarsko predsjedništvo Vijećem Europske unije zaključilo je da će nastaviti razgovarati sa svim državama članicama i pokušati izgraditi konsenzus oko pitanja Srbije i klastera 3, koji obuhvaća 8 pregovaračkih poglavlja, od medija, obrazovanja i kulture do poreznih i ekonomskih politika.
Albanija je na putu da 15. listopada otvori svoj prvi klaster poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, dogovoreno je na tim sastancima prošlog tjedna. Time se mijenja tempo napredovanja u europskim pregovorima Albanije s jedne i Sjeverne Makedonije s druge strane, što je novi element s obzirom na to da su obje zemlje išle usporedno, čekajući jedna drugu. Sada Albanija ide naprijed u otvaranje prvih poglavlja, dok je Sjeverna Makedonija i dalje na čekanju zbog bugarske prijetnje vetom.
Italija je, kako doznajemo, među državama članicama koje žele stvoriti novi "zamah" i zalaže se da, osim Albanije, napredak bude vidljiv i u pregovorima sa Srbijom, pa i s Crnom Gorom. Zagovornici takvog pristupa podsjećaju da je Crna Gora u lipnju, kada je Vijeće EU u izvještaju zvanom IBAR ocijenilo da je Podgorica ispunila prijelazna mjerila u poglavljima o vladavini prava, zapravo izašla iz višegodišnjeg zastoja u pristupnim pregovorima, te da to treba sada formalizirati u novom "zamahu". Oba pitanja, i ono o otvaranju klastera sa Srbijom i ono o daljnjem napretku Crne Gore, za Hrvatsku su osjetljiva, posebno nakon što u novoj hrvatskoj vladi sudjeluje stranka - Domovinski pokret - koja je (barem u razdoblju prije nedavnog raskola) govorila o potrebi blokiranja Srbije na njezinu putu u EU do ispunjenja određenih zahtjeva, među kojima je i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj.